Nutricionisti kažu kako postoje mnogi, i to loše shvaćeni, koncepti o hrani koji su se s vremenom počeli prihvaćati olako i bez sumnje. Donosimo vam osam najčešćih mitova o hrani.
Svi ugljikohidrati debljaju
Da i ne. Nutricionisti kažu da ne postoji ništa loše u ugljikohidratima koji imaju niski glikemijski indeks (glikemijski indeks na skali od 1 do 100 pokazuje koliko ta hrana utječe na naš krvni sustav). U ove namirnice spadaju ovas, integralni pirinač, integralna testenina...
Kada se konzumira u manjim količinama, ova hrana postaje bogat izvor vlakana i B vitamna (koji pomažu da se hrana transformira u energiju). Ipak, treba biti umjeren u konzumiranju ugljikohidrata.
Ne treba jesti nakon 19 sati
Najveći je mit da naše tijelo nakon 19 sati počinje svu hranu pretvarati u mast, te da se probavljanje tijekom noći zaustavlja. Višak masti koji će se rasporediti na našem tijelu ovisi o tome koliko smo kalorija pojeli i koliko smo fizički aktivni. Ovaj mit može pomoći u poticanju ljudi da navečer ipak umjereno jedu, te da ne unose previše kalorija.
Kruh izaziva nadutost
Iako postoje ljudi koji nisu tolerantni na gluten, ovakvi slučajevi su vrlo rijetki. Istraživanje provedemo u Velikoj Britaniji pokazalo je da svaki peti Britanac vjeruje kako treba izbjegavati kruh, dok 5 posto tvrdi da je netolerantno na gluten, a zapravo je samo 0,5 posto populacije zaista netolerantno na ovaj sastojak. U ovom istraživanju je dokazano da će se nadutost nakon jela prije dogoditi ukoliko jedemo tjesteninu, nego kruh.
Druge, još uvijek neprovjerene teorije, povezuju nadutost od kruha s načinom pripreme. Ipak, hoće li će doći do nadutosti najviše ovisi i od preskakanja obroka ili smanjenog broja bakterija u želucu koje nam pomažu u razlaganju hrane.
Jedete li češće i manje obroke, ubrzat ćete metabolizam i smršavjeti
Točno je da češće unošenje hrane u organizam ubrzava metabolizam, ali ne toliko da bi se značajno smanjila težina. Ovo se često preporučuje kako bi se smanjili napadi gladi, ali mana ove metode je što svaki obrok može postati prilika za prejedanje. Jedini način da se metabolizam doista ubrza je redovito vježbanje.
Konzumiranjem mliječnih proizvoda unijet ćemo dovoljno kalcija
Mnogi danas koriste mliječne proizvode kako bi poboljšali razinu kalcija u organizmu, dok ga drugi bespotrebno izbjegavaju. Dok mliječni proizvodi predstavljaju dobar izvor kalcija, ne možemo isključiti ni ostale namirnice bogate ovim mineralima, uključujući tamno zeleno povrće, bademe, tofu i začine.
Namirnice koje su bogate kolesterolom povećavaju rizik od srčanog udara
Oboljeli od dijabetesa i osobe koje već imaju povišenu razinu kolesterola, trebali bi najviše tri puta tjedno unositi namirnice prirodno bogate kolesterolom. Za ostale, ova hrana nije velika prijetnja. Jaja pružaju visok spektar hranljivih materija, čak je i dokazano da ova namirnica za doručak pomaže pri gubitku težine.
Sirova hrana je puno bolja i zdravija
Sirova hrana je doista dobar dodatak prehrani. Međutim, postoji nekoliko antioksidanasa koji su dostupniji našem organizmu u kuhanoj hrani, kao što je likopen koji se nalazi u crvenom povrću i beta-karoten koji se nalazi u naranči i tamno zelenom povrću. Enzimi o kojima se često govori da se nalaze u sirovoj hrani nisu od istinskog značaja za ljudsko zdravlje.
Iako osobe koje konzumiraju samo sirovo povrće govore kako se osjećaju izvrsno i puni energije, razlog tome se može potražiti u činjenici da ovakav način prehrane podrazumijeva i druge zdrave navike kao što su redovito vježbanje i izbjegavanje alkohola, kave i cigareta.
Zasićene masti povećavaju kolesterol i izazivaju srčana oboljenja
Kolesterol ima svoje važne funkcije u organizmu, a studije pokazuju da ne mora biti tako usko povezan sa srčanim bolestima kako se ranije mislilo. Istina je da naše tijelo proizvodi puno više kolesterola nego što ga unosimo hranom. Naše tijelo skladišti višak šećera u jetri u obliku kolesterola, tako da je kolesterol iznimno potreban našem organizmu. Zasićene masti povećavaju razinu lipoproteina niske gustoće (lošeg kolesterola) u tijelu, ali one također proizvode i lipoprotein visoke gustoće (dobar kolesterol) koji ima zaštitno ddjelovanje i smanjuje štetni kolesterol u krvi.
Korištenje svih namirnica u ograničenim količinama je jako dobar pristup zdravom životu jer osigurava organizmu sve sastojke koji su mu potrebni.
StvarUkusa/Magazin.hr
