Na 9. Hrvatskom onkološkom kongresu koji je ovog tjedna održan u Poreču, moglo se čuti da Hrvatska, kao i većina zemalja srednje i istočne Europe, bilježi visoku pojavnost malignih oboljenja, ali i vrlo visoku smrtnost, što nije slučaj u razvijenim zemljama Europske unije, piše Novi list.
Da je donošenje jasnog programa za borbu protiv raka kod nas od iznimne važnosti, dokazuje i podatak da se s razvijenim zemljama Europe Hrvatska ne razlikuje u tolikoj mjeri u stopi pojavnosti malignih oboljenja, ali se razlikuje u znatno većoj smrtnosti od malignih bolesti.
Srednja Europa - najgora regija
Predsjednik Hrvatskog onkološkog društva prof. dr. Eduard Vrdoljak ističe da srednja i istočna Europa, kojoj pripada i Hrvatska, sa svojih 114 milijuna stanovnika spada u najgoru regiju u svijetu kad su u pitanju maligna oboljenja. Pritom ističe kako se nada da će se i u ovom dijelu Europe promijeniti status onkologije te da će svaki građanin imati pravo na optimalnu i adekvatnu onkološku skrb.
"Kad gledate Europu u cijelosti, vidi se da je pojavnost raka ovdje velika. No, kad analizirate dalje, vidjet ćete da je incidencija velika u zapadnoj Europi, a smrtnost velika u istočnoj i srednjoj Europi. Značajno je više slučajeva raka u bogatoj, a značajno više smrti u siromašnoj Europi. Jedan od razloga mogla bi biti značajno lošija distribucija tumora. Mi dijagnosticiramo više loših tumora koji su teško izlječivi, imamo slabiju distribuciju stadija, a bolesnici nam se radi slabije edukacije javljaju kasnije i imamo veću prosječnu veličinu tumora. Nedostaje nam multidisciplinaran pristup liječenju raka, imamo nedostatak radioterapijske opreme, a loša nam je i kirurgija te nam nedostaje i lijekova. Ono malo novca što imamo za liječenje raka, krivo i loše trošimo", smatra Vrdoljak.
Visoka smrtnost
Incidencija i mortalitet od raka pluća, znatno je lošija kod nas nego u zapadnoj Europi. Pojavnost tumora prostate veća je u zapadnoj Europi, ali je smrnost veća u našem dijelu Europe.
Primjerice, metastatskih tumora prostate u SAD-u danas je četiri posto, a u Hrvatskoj ih je deset posto. Takva je situacija u SAD-u bila prije 20 godina. No, ono što je još gore jest da je 46 posto bolesnika s rakom prostate u Hrvatskoj nepoznato što znači zapravo da mi imamo pet puta više metastatskog raka prostate nego Amerikanci, upozorava Vrdoljak.
Prema pisanju uglednog medicinskog časopisa Lancet, Hrvatska kao i zemlje okruženja ima upola manje radioterapijskih uređaja poput linearnih akceleratora nego zemlje razvijene Europe. Upravo se radioterapija smatra drugom najisplativijom terapijom, iza imunoterapije, u liječenju raka, a svaki euro uložen u radioterapiju uvećava se za deset puta u deset minuta.
Loše navike
Od općih problema u zdravstvu koji se reflektiraju i na liječenje raka u Hrvatskoj, on navodi mala izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika, odljev liječnika zbog malih plaća, ali i nezdrave navike stanovništva. Procjenjuje se da u zapadnoj Europi u prosjeku puši petina odraslog stanovništva. U srednjoj i istočnoj Europi ta se brojka kreće između trećine i polovice odraslih. Hrvatska je u europskom vrhu kad je riječ o konzumaciji alkohola, ali i broja pretilih. Nezdrava navika je i ignoriranje postojećih programa prevencije malignih bolesti.
