Estron i estriadol
Kod žena koje nisu trudne jajnici svaki dan prirodno proizvode 100 mcg do 200 mcg estrona i estradiola. Kad žena zatrudni, proizvodnja estrona i estradiola je smanjena.
Estriol
Tijekom trudnoće, glavni izvor estrogena u ženskom tijelu je zapravo estriol. Proizvodnja estriola iz placente ukazuje koliko se dobro razvija fetus.
Fitoestrogeni
Fitoestrogeni koji se mogu naći u nekim biljkama kao što su crvena djetelina (Trifolium pratense) i soja koriste se za ublažavanje simptoma menopauze. Oni nisu tako jaki kao estrogeni koje stvara ljudsko tijelo. I peršin sadrži estrogen pa u određenim okolnostima, primjerice u trudnoći, prevelike količine mogu biti opasne.
Ksenoestrogeni
Ksenoestrogeni se mogu naći u proizvodima i kemikalijama na bazi nafte (kao što su plastika, sapuni i pesticidi). Ksenoestrogeni su iznimno jaki oblici estrogen pa prevelika izloženost ksenoestrogenima može biti opasna.
Kemijska sredstva koja sadrže poliklorirane bifenile (PCB), dioksine, furane i neke pesticide, uključujući i ostatke DDT-a nazivaju se endokrini disruptori jer mogu ometati normalan rad tjelesnog endokrinog sistema, izvora hormona. Između ostalog ova kemijska sredstva oponašaju ženski spolni hormon estrogen. Studija objavljena u medicinskom časopisu Pediatrics pokazuje da bi sve veći porast ranog puberteta među mnogim djevojčicama mogao biti povezan s proizvodima za njegu kose koji sadrže estrogen kao i s kemijskim sredstvima iz okoline koja oponašaju estrogen.
Sintetički estrogeni
Farmaceutske tvrtke proizvode snažne sintetičke estrogene koji se koriste u hormonskoj terapiji kod žena u menopauzi. Žensko tijelo tad prestaje proizvoditi estrogen, što može uzrokovati i slabljenje kostiju. No prema mišljenju stručnjaka iz američke Women's Health Initiative (2002), sintetički estrogeni mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući i rak dojke.
Menopauza i pad razine estrogena
Treba imati na umu da 10 do 20 godina nakon menopauze jajnici i dalje proizvode manje količine estrogena. Osim toga, i nadbubrežne žlijezde, i masne stanice također proizvode estrogen.
Žene koje su prije menstrualnih ciklusa doživljavale nagle promjene raspoloženja, kao i one koje uslijed noćnih znojenja pate od pomanjkanja sna, zbog smanjenja estrogena mogu imati i depresiju. Čini se da su žene iz ove grupe jako osjetljive na emocionalni učinak hormonalnih promjena. One dožive veliko olakšanje kad dospiju u razdoblje postmenopauze jer im se razine hormona stabiliziraju.
Zbog radioterapije, kemoterapije ili kirurškog odstranjivanja oba jajnika žene dožive nagli pad razina estrogena, naglo uđu u klimakterij pa će vjerojatnije iskusiti teže simptome. Ovisno o ženinom zdravstvenom stanju, propisuje se nadomjesno liječenje estrogenom.
Razine hormona te intenzitet i vrsta simptoma klimakterija koje žene doživljavaju znatno se razlikuju od žene do žene, čak i među onima u bliskom srodstvu. Na simptome uzrokuje i psihološko stanje jer svaka osoba ima specifične emocije, stresove i sposobnosti svladavanja poteškoća.
