Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, lani su u Hrvatskoj odnijele više od 23.000 života, što je 43,7 posto ukupno umrlih, istaknuto je u petak uoči obilježavanja Svjetskog dana srca, 29. rujna, kada će se upozoriti da se prevencijom može spriječiti 70 posto bolesti cirkulacijskog sustava.
Nepušenje, tjelesna aktivnost i zdrava prehrana bit će ključne poruke javnozdravstvene akcije koja će se u nedjelju od 9 do 13 sati održati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, najavljeno je na konferenciji za novinare Zaklade "Hrvatska kuća srca".
Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,5 milijuna smrti u svijetu godišnje (više nego HIV, malarija ili rak) te se procjenjuje da će do 2030. biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su također najčešći uzrok smrti, iako je njihov udio u ukupnom mortalitetu u zadnjih 20-ak godina pao s 56 na 43,7 posto.
"Iako su rezultati bolji nego prethodnih godina, Hrvatska je i dalje, u okvirima EU-a, zemlja velikog kardiovaskularnog rizika. Najrazvijenije zemlje zapadne Europe imaju najmanju smrtnost, pa u Francuskoj uzrokuju svega 30 posto smrtnih slučajeva", rekao je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade.
Stiže novo povećanje poreza?
Situacija je i dalje alarmantna. Treba educirati stanovništvo za izbjegavanje čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, što uzrokuje do 70 posto prijevremenih smrti od bolesti cirkulacijskog sustava, istaknuo je Miličić.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak upozorava na važnost širih društvenih mjera, poput povećanja poreza na cigarete, žestoka alkoholna pića i bezalkoholna pića s dodanim šećerom.
"To bi smanjilo dostupnost cigareta i štetnih pića mladim osobama i smanjilo rizične faktore koji su u Hrvatskoj visoki u odnosu na razvijene zemlje", istaknuo je Capak. Verica Kralj iz HZJZ-a predstavila je najnovije epidemiološke podatke po kojima su 2018. upravo kardiovaskularne bolesti odnijele 49 posto života žena (13.093) te 38,3 posto života muškaraca (9955).
Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 19,3 posto i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,6 posto u ukupnom mortalitetu.
