Kemikalije za neprianjajuće materijale
Neprianjajuće kemikalije su bez sumnje praktične, ali što se tiče zdravlja nisu toga vrijedne. Prethodno su povezivane s neplodnošću, visokim kolesterolom i hiperaktivnošću, dok je studija iz 2012. godine pokazala vezu između perflurooktanske kiseline (PFOA) i srčanih bolesti. Bez obzira na dob, težinu, prisutnost dijabetesa ili drugih bolesti, otkriveno je da osobe s višim razinama te tvari u krvi imaju dvostruko veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Što učiniti? Koristite neprianjajuće lonce, tave, vrećice za pečenje u mikrovalnoj i zamijenite ih nehrđajućim čelikom, staklom ili materijalima bez PFOA. Izbjegavajte i tkanine, namještaj i sagove reklamirane kao otporne na mrlje. Također jedite manje fast-food hrane – mnogi fast-food spremnici sadrže perflurooktansku kiselinu.
Klimatske promjene
Globalno zatopljenje utječe na naše zdravlje, a time se bavila novinarka Linda Marsa i objavila knjigu Fevered. Između ostalog, dovodi i do srčanog udara. Pretjerana toplina dovodi do stvaranja sitnih čestica u zagađenom zraku, poznatih kao PM2,5, a te čestice prodiru duboko u pluća. Toliko su male da izbjegavaju prirodnu obranu imunološkog sustava i nastanjuju se u krvotok, te formiraju plakove koji dovode do začepljenih arterija, koje su odgovorne za srčane i moždane udare.
Što učiniti? Počnite uzimati nadomjeske ribljeg ulja. Studija Agencije za zaštitu okoliša i Nacionalnog instituta za zdravstvenu ekologiju pokazala je da nadomjesci omega-3 ribljih ulja snižavaju učinke toksičnih onečišćenja zraka.
Antibakterijski sapun
Već je poznato da triklosan, koji se nalazi u antibakterijskim sapunima i zubnim pastama, loše utječe na zdravlje, posebno kad je u pitanju štitnjača, te ima ulogu u stvaranju klica otpornih na antibiotike. Sada se tom popisu može dodati i povećani rizik od srčanih bolesti, nakon što je studija pokazala da šteti srcu i mišićnom tkivu.
Što učiniti? Antibakterijski proizvodi nam ne pomažu jer su znanstvenici dokazali da redovito pranje običnim sapunom i vodom ima isti učinak na higijenu. Da biste izbjegli triklosan, izbjegavajte sve reklamirano kao 'antibakterijsko', 'ubojica bakterija', 'bez mirisa' ili 'ubojica neugodnih mirisa'. Kad su u pitanju proizvodi za osobnu njegu, provjerite etiketu i uvjerite se da triklosan nije na popisu.
Konzervirana hrana
Natrij nije jedina opasnost koja se krije u konzerviranoj hrani. Bisfenol A ili BPA moćno je sredstvo koje ometa hormone i povezano je s rakom dojke, agresivnošću kod ženske djece, pretilošću i neplodnošću. Sada je povezano i sa srčanim bolestima. Studija iz 2011. godine pokazala je da i male doze BPA, one kojima smo obično izloženi, može dovesti do opasnih srčanih aritmija, ubrzanog lupanja srca, koje može dovesti do iznenadne smrti. Povezanost BPA i srčanih bolesti potvrđena je i kasnije, kad su istraživači otkrili da zdravi ljudi s višim razinama BPA imaju veće šanse razviti srčane bolesti.
Što učiniti? Ograničite unos konzervirane hrane i birajte svježu ili zamrznutu. Jednako tako, budite oprezni s računima koje dobivate u dućanima. Računi iz blagajne presvučeni su slojem BPA koji se lako apsorbira u kožu. Plastika s oznakom No. 7 također sadrži BPA, zato birajte staklo ili spremnike za hranu od nehrđajućeg čelika i nikad ne zagrijavajte plastiku u mikrovalnoj pećnici.
Prometne gužve
U prometu možete nastradati, ali ne samo u prometnoj nesreći. Znanstvenici su otkrili vezu između zagađenja zraka, prometnih gužvi i rizika od srčanog udara. Njemački istraživači intervjuirali su preživjele kako bi pokušali odrediti okidače srčanih udara. Zaključili su da su ljudi koji su zapeli u prometnoj gužvi – bilo kao vozači, suvozači, biciklisti ili putnici u javnom prijevozu – imali 3,2 puta veći rizik od srčanog udara.
Što učiniti? Držite prozore zatvorene dok prolazite prometnicama. A ako je ikako moguće, dogovorite sa šefom da radite od doma.
Određeni morski plodovi
Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi trebale bi štititi srce, a ne mu škoditi. Znanstvenici sa Sveučilišta Syracuse dokazali su da biste trebali biti pažljivi prilikom izbora ribe. Otkrili su da kontaminirane ribe s visokim razinama žive zapravo ometaju odgovor tijela na stres, povećavajući izglede za srčane bolesti. Živa se miješa s razinom hormona kortizola na za srce nezdrav način.
Što učiniti? Osim tune, ribe s najvišom razinom žive obično su velike grabežljivice poput sabljarke, kraljevske skuše te morskih pasa.
