Uoči Svjetskog dana nepušenja, pušači bi još jednom mogli promisliti o otrovu koji svjesno udišu, te kolikom se riziku za vlastito zdravlje pritom izlažu. Duhanski dim sadrži oko 4.000 različitih kemijskih tvari, od kojih je za mnoge dokazana štetnost za ljudsko zdravlje, a s nikotinom je povezana i ovisnost. Skupina respiracijskih iritansa, koju čini oko 3.000 kemijskih sastojaka, uništava cilijarni aparat – uz dlačice nosa, jednu od obrambenih barijera gornjih respiratornih putova. Čovjek ventilira oko 10.000 litara zraka na dan, a zajedno s njim udahne brojne čestice prašine, pelud i razna atmosferska onečišćenja. Svi ti mehanizmi, udruženi, uzrokuju upalne procese u plućima koji zahvaćaju ne samo dišne cijevi, nego i krvne žile u plućima, posebno arterije.
'Velik broj kisikovih radikala koji se oslobađa iz dima cigarete izravno utječe na oštećenje plućne funkcije. Ugljikov monoksid (CO) nastaje izgaranjem organskog materijala, a veže se 200 puta više za mjesto na crvenim krvnim zrncima nego kisik. Kod pušača CO blokira 15% crvenih krvnih zrnaca te ne prenose kisik', objašnjava mr. sci. Alma Rožman, dr. med. spec. pneumoftizeologije iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu. Katran sadrži oko 40 kancerogenih tvari koje same po sebi oštećuju sluznicu dišnih putova. Najveći ubojica Rak pluća najveći je ubojica među karcinomima u svijetu jer uzrokuje 20 posto smrti u ukupnoj smrtnosti od karcinoma svih organa. Pušenje je odgovorno za 90 posto svih karcinoma pluća. Milijardu mrtvih U 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijet će milijardu ljudi, procjenjuju zdravstveni stručnjaci. Svakih osam sekundi jedna osoba u svijetu umre od bolesti povezane s pušenjem.
70% pušača želi prestati Čak 70% pušača želi prestati pušiti, za što je potrebna snaga volje, pomoć farmakoloških sredstava te psihološka pomoć. Zašto prestati Već dan nakon prestanka uspostavi se normalna cirkulacija i oksigenacija u krvi, za 3,5 mjeseci smanji se količina sluzi i kašalj, a godišnji pad plućne funkcije se stabilizira. 5.763 trilijuna cigareta Milijardu i 300 tisuća pušača u svijetu svake godine popuši 5.763 trilijuna cigareta; 70% svih pušača živi u nerazvijenim zemljama. Staž opasniji Rizici od raka su 4,5 puta veći zbog duljine pušačkog staža nego zbog broja popušenih cigareta na dan – 10 cigareta na dan 20 godina opasnije je nego 20 cigareta na dan 10 godina. Pasivno pušenje Prestanak u 30. godini potpuno uklanja rizik obolijevanja od raka. Izloženost pasivnom pušenju povećava rizik od koronarne bolesti 25-30% kod nepušača Nikotin za fetus Pasivno pušenje fetusa majke pušačice može se dokazati prisutnošću nikotina u krvi pupkovine, plodnoj vodi, urinu djeteta, suzama te u majčinu mlijeku. Manja opasnost za srce Prestankom pušenja rizik obolijevanja od ishemične bolesti srca za godinu dana smanjuje se za 50%, a nestaje u sljedećih 15 godina. Koliki je rizik Obolijevanje od raka usne šupljine, grkljana, pluća i leukemije smanjuje se za 50% u roku od pet godina nakon prestanka pušenja, a nestaje za još 15; za rak pluća – rizik traje 20 godina.
