Provoditi aktivnosti koje uzrokuju ispuštanje adrenalina poput igranja kompjuterskih igrica, surfanja po internetu, gledanja napetog filma ili ispijanja kave pogrešan je način nošenja sa stresom. Kratkotrajno, zbog adrenalina ćete osjećati veću budnost no dugoročno postat ćete umorniji i nesposobni da se nosite sa stresom.
Ovisnost o adrenalinu danas je vrlo učestala pojava. I ne, ne pogađa samo pretjerano aktivne radoholičare - iako su oni očit primjer adrenalinske ovisnosti. Ljudi koje se svrstava u osobnost tipa A postaju ovisni o svojim pretjeranim aktivnostima zbog stimulacije i uzbuđenja koje stvara adrenalin.
No i osobe koje su neprestano ljute, u strahu su, pod osjećajem krivnje ili uvijek zabrinuti podižu svoju razinu adrenalina bez da se dignu s kauča.
Pretjerana opsjednutost raznim vrstama tjelovježbe, posebno ako je riječ o napornim treninzima trčanja, bodybuildinga, aerobika, penjanja po stijenama, auto utrka...uzrokuje ovisnost zbog navale adrenalina koju potiču ove aktivnosti. Oni redovito osjete uzbuđenje zbog svog treninga i postaju depresivni ako se zbog nekih razloga spriječeni sudjelovati u njima. Adrenalin koji stalno struja njihovim žilama čini ih ovisnima o osjećaju uzbuđenja kojem se ne mogu oduprijeti. Slične reakcije imaju i kompulzivni kockari.
Epinefrin ili adrenalin je hormon nadbubrežnih žlijezdi koji djeluje kao neurotransmiter. Nadbubrežne žlijezde dio su endokrinog sustava koji djeluje zajedno s nervnim i imunološkim sustavom kako bi se tijelo lakše nosilo s različitim situacijama i stresom.
Zanimljivo je da nadbubrežne žlijezde, adrenalin, baš kao i hormone kortizol, aldosteron te androgen, sintetiziraju iz kolesterola.A kako to podnosi organizam? Nakon par mjeseci ili godina života pod stresom nadbubrežne žlijezde slabe pa čak i nakon odmora nekad ne mogu na normalan način reagirati na stres. Najuobičajenija klinička manifestacija ovog stanja je kronični umor, stanje koje postaje sve učestalije. Stres nije jedini uzrok kroničnog umora no često je uključen u razvoj bolesti.
Oslabljenost nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati i prejedanje i debljanje. No ukoliko ove žlijezde uopće ne rade dolazi do gubitka kilograma, naglog gubitka soli iz bubrega i nenormalno niskog krvnog tlaka. Ovo stanje najčešće se javlja kod žena.
Adrenalin priprema organizam za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti. Pod njegovim utjecajem pojačava se brzina rada srca, krvni tlak i protok krvi u bubrezima. U isto vrijeme smanjuje se cirkulacija krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u mišićima i srcu. Bronhije se šire i ubrzava se frekvencija disanja što povećava koncentraciju kisika u krvi. Osim toga, iz jetre se oslobađa povećana količina glukoze koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima. Sve su to prirodni učinci koji nam pomažu da se bolje nosimo s opasnom situacijom.
Stanja i navike koje potiču izlučivanje adrenalina:
1. Vrlo intenzivna tjelovježba (iako ona normalnog intenziteta djeluje upravo suprotno ). Naporno vježbanje može sagorjeti kalorije no istovremeno može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i na koncu dovesti do ozbiljnijih problema s kilažom. 2. Umor - jer stres nam pomaže da dovršimo posao kad smo umorni 3. Po život opasne situacije 4. Stimulansi poput kave, kokaina, heroina uzrokuju izlučivanje adrenalina tako je tijelo i um pod stanjem uzbune, a zbog manipulacije dopaminom dolazi do kratkotrajne euforije 5. Stres - uzrokuje proizvodnju adrenalina i napetost mišića no dugotrajno nas čini bolesnima 6. Šećer - neki su ljudi osjetljiviji na šećer nego drugi, a djeca su čini osjetljivija od odraslih. Razina adrenalina kod djece ostaje deset puta veća nego kod odraslih i do pet sati nakon unosa šećera u organizam. 7. Dugotrajno izlaganje buci
Tvari i situacije koje inhibiraju proizvodnju adrenalina:
1. Umjerena tjelovježba troši sagorijeva adrenalin i omogućava mišićima da se riješe napetosti Ljudi ovisni o adrenalinu mogu zato imati averziju prema umjerenoj tjelovježbi jer ona je jednostavni i učinkoviti način za smanjivanje stresa. Pozitivno djeluje na mišićnu napetost, smanjuje nesanicu, depresiju, tjeskobu, ubrzava metabolizam, povećava koncentraciju i pruža relaksaciju čitavom tijelu. 2. Tuširanjem toplom vodom ili opuštanje u kadi 3. Popodnevno drijemanje 4. Duboko disanje, treptanje, ljuljanje 5. Odlazak na svježi zrak 6. Ispijanje čaše vode 7. Istezanje
Prethodni članci:
arti-201005120386006 arti-200909170268006 arti-200907160273006 arti-200906030204006
