Opće je prihvaćena činjenica da naše zdravlje uvelike ovisi o stanju crijevne mikroflore. Naime, intestinalni trakt naseljuju milijuni bakterija. Iako vlada mišljenje da su sve bakterije štetne, mnoge bakterije u crijevima su, naprotiv, potrebne i korisne. Funkcije korisnih bakterija uključuju završnu fazu probave, zaštitu od patogenih organizama, sintezu vitamina B skupine i stimulaciju imuno – odgovora. Korisne i štetne bakterije su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma.
Ravnoteža crijevne mikroflore
Delikatnu ravnotežu crijevne mikroflore mogu narušiti povišena tjelesna temperatura, razne bolesti, terapija antibioticima i drugim lijekovima, stres te promjene u prehrani. Posljedica je malen broj korisnih, te velik broj štetnih odnosno patogenih mikroorganizama što može rezultirati raznim bolestima.
Evolucija probiotičkog koncepta Početkom 20. st. ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je svjesno uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Metchnikoff je smatrao da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine, a to je moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline. Tragom njegovih zaključaka istraživanja su nastavili i drugi znanstvenici da bi 1930. godine došlo do svojevrsne kulminacije kada je pobornik preventivne medicine - Minoru Shirota izolirao bakteriju iz roda Lactobacillus sposobnu da preživi prelazak kroz probavni trakt. To je otkriće ubrzo dovelo do komercijalne primjene bakterije u proizvodnji fermentiranog mliječnog napitka pod nazivom Yakult. Prava revolucija istraživanja i primjene bakterija u prehrambenoj industriji nastupila je nakon drugog svjetskog rata, a traje i dan danas.
Što su probiotici?
Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje primijenjene u ljudi ili životinja, djeluju korisno na domaćina. Oralni unos probiotika dovodi do povećanja korisnih bakterija u gastrointestinalnom sustavu budući da probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju rast manje poželjnih vrsta i stvaranje toksičnih supstanca. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Valja istaknuti da proizvodi terapijskih svojstava moraju sadržavati minimalno 106 živih stanica/ml po gramu proizvoda. Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti je mliječna kiselina koja povećava kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za štetne bakterije.
Jedna od najproučavanijih probiotičkih vrsta je i Lactobacillus rhamnosus GG, koju su izolirali mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali ga prema svojim inicijalima (LGG). LGG ima blagotvoran učinak na ljudski organizam, a popularna je njegova primjena pri proizvodnji jogurta.
Što su pokazala istraživanja?
Rastući broj istraživanja svjedoči o terapeutskim svojstvima probiotika. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva.
Najveći broj studija u vezi zdravstvenog djelovanja probiotika rađen je na akutnim proljevima izazvanim rotavirusom Tako su Guandalini i suradnici utvrdili da davanje oralne rehidratacijske otopine obogaćene bakterijom iz roda Lactobacillus djeci sa akutnim proljevom skraćuje vrijeme trajanja bolesti. Sazawal i njegov tim znanstvenika je, pak, ustvrdio da upotreba probiotika značajno smanjuje pojavu proljeva uzrokovanog korištenjem antibiotika te rizik od putničkog proljeva.
Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju na pozitivan učinak probiotika na održavanje zdrave mikroflore probavnog sustava, antikarcinogenu aktivnost, imunološki sustav, smanjenje razine kolesterola u krvi te reguliranje probave.
Valja istaknuti da proizvodi terapijskih svojstava moraju sadržavati minimalno 106 živih stanica/ml po gramu proizvoda. Prema mnogobrojnim i dugotrajnim iskustvima može se smatrati da probiotici nisu štetni za ljudsko zdravlje i da njihovo uzimanje može imati višestruko pozitivan učinak.
Prebiotici i sinbiotici
Sinbiotik je smjesa probiotika i prebiotika koja korisno djeluje na domaćina poboljšavajući preživljavanje probiotika za vrijeme prolaska kroz gornji dio probavnog sustava i osiguravajući efikasniju implantaciju u mikrofloru debelog crijeva. Suvremeniji pristup pojavio se otkrićem prebiotika, neprobavljivih sastojaka hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije, te na taj način pogoduju zdravlju domaćina.
Prebiotici također poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno, pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija
Najviše proučavani prebiotici su inulin i analozi inulina poput oligofruktoze. Pozitivno djelovanje na sastav mikroflore pokazano je brojnim in vivo studijama u kojima su se koristile doze od 5 – 20 g inulina i/ili oligofruktoze dnevno, uglavnom kroz period od 15 dana. Rezultati su pokazali da inulin i/ili oligofrukoza selektivno stimuliraju rast laktobacila i posebice bifidobakterija.
Ideja o ujedinjenju pro i prebiotika u jednom proizvodu (sinbiotik) logičan je nastavak znanstvenih saznanja, a temelji se na njihovom sinergističkom učinku. Prema definiciji, sinbiotik je smjesa probiotika i prebiotika koja korisno djeluje na domaćina poboljšavajući preživljavanje probiotika za vrijeme prolaska kroz gornji dio probavnog sustava i osiguravajući efikasniju implantaciju u mikrofloru debelog crijeva.
Imajući u vidu čimbenike koji nepovoljno utječu na crijevnu mikorofloru, a samim time i naše zdravlje, redoviti unos sinbiotika u preventivne svrhe pitanje je zdravog i dalekosežnog razmišljanja, dok se u slučajevima narušena zdravlja unos sinbiotika nameće kao hitna potreba.
http://www.vitamini.hr/
Vezani članci:
arti-201107260028006 arti-201107150803006
