Slom živaca koji onemogućava normalnu aktivnost i zahtjeva hitnu stručnu pomoć nije naziv kojeg rabe liječnici jer ne upućuje ni na jednu psihičku bolest konkretnije nego na lepezu poremećaja.
Obično se koristi u kontekstu teške depresije i tjeskobe koje mogu dovesti do naglog emocionalnog i psihološkog kolapsa. Međutim, određenu mjeru stresa i tjeskobe osjećaju svi koji nailaze na problem na poslu ili u međuljudskim odnosima i naše tijelo se relativno dobro nosi s njima. Nažalost u nekim slučajevima ekstremni stres i tjeskoba mogu nadvladati osobu koja se više ne može nositi sa situacijom. Ovo može omesti mentalnu i emocionalnu stabilnost i dovesti do 'sloma živaca'.
arti-201011170022006Uzroci Uzroci su različiti od osobe do osobe, dakle individualni su i specifični. Ipak ekstremni stres, ekstremna tjeskoba, depresija, zloupotreba alkohola i narkotika, problemi u romantičnim vezama, emocionalne traume i izolacija obično se povezuju s mentalnim bolestima i mogu uzrokovati nervni slom.
Znakovi upozorenja i simptomi I simptomi su, poput uzroka, specifični za svaku osobu. Ponekad osoba ima niz simptoma, dok neki, tek jedan koji je izuzetno izražen. Ovo zavisi o povijesti mentalnog poremećaja koji se sad naglo pogoršao i mentalnoj stabilnosti određene osobe.
Najčešći znakovi upozorenja koji ukazuju da se sprema ozbiljan slom jesu depresija, bezvoljnost, ekstreman umor, ekstremna slabost, neprestana bol, uporni problemi s probavom, upalni procesi kože. Što se tiče ponašanja, ono može biti i vrlo antisocijalno poput vandalizma, zloupotrebe alkohola i droga te kockanje. No specifično je da se ponekad prije nervnog sloma inače društvena osoba povlači iz društva i polako gubi svaki interes za interakcijom.
Ako uočite kod sebe ili vaših bližnjih neke od sljedećih simptoma odmah potražite liječničku pomoć: 1. Gubitak interesa za ljude i posao, čak i one koji su vam prije puno značili poput prijatelja i članova obitelji 2. Nesanica ili ekstremna potreba za snom 3. Nagla promjena apetita - previše ili premalo 4. Paranoja, poput ideje da vam ljudi žele naškoditi 5. Misli o nadmoći i nepobjedivosti 6. Česta tjeskoba i napadi panike 7. Čujete i vidite stvari kojih nema 8. Snažna želja za smrću ili samoubojstvom 9. Izljevi gnjeva i nasilja 10. Naglo prisjećanje prijašnjih trauma 11. Povećana ovisnost o alkoholu i drogama 12. Nemogućnost obavljanja normalnih životnih zadataka
Na wrongdiagnosis.com ističu potrebu da se prilikom uočavanja znakova upozorenja ili jasnih simptoma sloma treba obratiti psihologu ili psihijatru. Psihoterapija, savjetovanje, terapija za depresiju ili terapija nekog drugog psihičkog poremećaja koji uoči stručna osoba mogu pomoći da se trenutno ozbiljan problem dodatno ne pogorša i preraste u kroničnu bolest.
Vezani članci:
arti-201009220507006 arti-201105050285006 arti-201104270389006
