Zbog čega vrijeme tako snažno utječe na raspoloženje? Neki ukazuju na serotonin, na kojeg utječe količina svjetlosti. Naime, u nedostatku svjetla, serotonin se pretvara u melatonin, koji kontrolira san. Zbog toga s dolaskom zime postajemo tužniji i pospaniji. Međutim, norveški znanstvenici su ustanovili da u skandinavskim zemljama vrijeme daleko više utječe na ljude tijekom proljeća i ljeta, a manje tijekom zimskih mjeseci, pa teorija o utjecaju manjka svjetlosti postaje upitna.
No, bez obzira na uzrok, dr. Norman Rosenthal na Huffington Postu, ukazuje na razdoblja kad se tuga posebno javlja:
1. Naglo jesensko zahlađenje
Dr. Rosenthal kaže da postoji neka specifična jesenska tuga. Još uvijek su svježa sjećanja na ljeto, pa nas hladan jesenski zrak pogađa teže.
2. Tjedan nakon povratka na zimsko vrijeme
To što jednu nedjelju spavamo duže, isprva nam se čini pozitivnom promjenom. Ali kad se tijekom tjedna počnemo vraćati kući, a vani je već mračno, raspoloženje nam pada. Posebno ako ne uživate u jutarnjoj svjetlosti.
3. Nakon blagdana
'Blagdani obično podižu raspoloženje. Ali nakon njih vraćamo se uobičajenim poslovima i više nemamo ništa dobro na vidiku,' kaže dr. Rosenthal.
4. Treći ponedjeljak u siječnju
Prema mišljenju britanskog psihologa Cliffa Arnalla, treći ponedjeljak u siječnju najtužniji je dan u godini. Faktore koji su pomogli da odredi najtužniji dan u godini bili su loše vrijeme, dugovi zbog praznika i propali planovi (do ovog datuma, novogodišnje rezolucije obično se više ne provode).
5. Početak proljeća
'Proljeće nas specifično zafrkava Dođu dva topla dana i mislimo da je zima iza nas. No pred nama je obično podosta loših dana, prije nego zaista pređemo na laganiju garderobu,' kaže dr. Rosenthal. Proljeće se zato čini dugim razdobljem, posebno ako čekate ljeto.