Rezistencija na antibiotike "jedna je od najvećih prijetnji svjetskom zdravlju i mogla bi, prema nekim predviđanjima, izazvati 10 milijuna smrti do 2050.", upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Raniji znanstveni radovi pokazali su da propisivanje snažnijih doza antibiotika može usporiti kapacitet bakterija da postanu rezistentne na terapiju, no učinak takve strategije na opće stanje mikroba malo se proučavao.
Analizirali reakciju bakterije E. coli
Znanstvenici iz nekoliko europskih zemalja analizirali su reakciju bakterije E. coli na različite koncentracije triju antibiotika koji se uobičajeno propisuju protiv te bakterije.
Ako povećane doze antibiotika umanjuju ritam kojim bakterije postanu otporne, one također vode i tome da mikrobi "budu u boljoj formi" i brže se reproduciraju, zaključuje studija objavljena u Royal Society Biology Letters.
"Smatramo da je postotak rasta dobar indikator njihove forme, s hipotezom da soj koji raste brže ima više izgleda nametnuti se i postati dominantan nad drugima", kaže Mato Lagator, biolog na sveučilištu Manchester, voditelj studije.
Problem doziranja antibiotika
Ti rezultati "daju dodatnu dimenziju problemu optimalnog doziranja antibiotika", pišu znanstvenici i upozoravaju da primjena većih doza donosi "dilemu".
"Glavni cilj razvoja novih lijekova je da budu sposobni riješiti se infekcije. No rijetko se vodi računa o mogućnosti da ciljane bakterije postanu rezistentne na te lijekove", upozorava Lagator.
"Koncentrirati se na trenutačnu korist - da je terapija efikasnija ako se daju povećane doze - a da pritom ne razumijemo dugoročne posljedice, mogao bi biti problem", zaključuje Lagator i poziva na provedbu novih studija u tom području.
