Jedan od najpopularnijih načina ispitivanja empatije je jednostavno pitati ispitanike što misle o sebi. Ispitanici ocjenjuju koliko se slažu s tvrdnjama poput: 'Često sam zabrinut za ljude koji su manje sretni od mene' ili 'Nastojim razumjeti svačije mišljenje prije nego donesem odluku'. Rezultati su pokazali da jako varira koliko se ljudi smatraju empatičnima te da je pojedinci koji smatraju da imaju visoku razinu empatije u praksi slabo iskazuju.
Sara Konrath i suradnici angažirali su 14.000 arti-201003080616006studenata i usporedili rezultate njihovih upitnika s onima prije 30 godina. Rezultati su pokazali kako 75% studenata manje suosjeća s drugima nego studenti prije 30 godina! Koji je razlog tome ostaje tajna jer se ne mogu eksperimentalno provjeriti promjene koje su to u prošlosti uzrokovale.
Dr. Konrath smatra kako je pad empatije uzrokovan sve većom socijalnom izolacijom. Naime, u zadnjih 30 godina Amerikanci nastoje živjeti sami i pokazuju manju sklonost grupama - od onih političkih do sportskih. Istraživanja su dokazala kako takav način života mijenja stav prema drugim ljudima. Primjerice, jedno istraživanje u Engleskoj pokazalo je kako su usamljeni ljudi skloniji iznevjeriti tuđe povjerenje.
Na smanjenje empatije mogao bi utjecati i opći trend pada zanimanja za čitanje. Ovu teoriju potvrdio je znanstvenik Raymond A. Mar sa Sveučilišta York u Torontu koji je dokazao kako broj priča koju školarci pročitaju utječe na njihovu sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi. Zanimljivo, Mar tvrdi i da odrasli koji čitaju znanstvenu fantastiku imaju jaču empatiju.
http://www.biologija.com.hr/
Vezani članci:
arti-200909180502006 arti-201003080616006
