Neurolog Miodrag Manigoda je objasnio osobama koje su jednostavno sklonije glavoboljama, što treba raditi kada se jave i kako razlikovati "običnu" od opasne glavobolje koja može ugroziti život.
Poremećaji glavobolja
"Postoje osobe koje ih imaju češće, a glavobolju kao poremećaj ima u nekom obliku gotovo cijela svjetska populacija. Treba razgraničiti primarne glavobolje, u koje pripadaju migrena i tenziona, takozvana ‘obična’ koju smo svi nekada imali, tupa i difuzna, nije praćena drugim simptomima. Ona je posljedica određenih poremećaja i reakcija na stres, uz razvoj napetosti mišića koje obuhvaćaju glavu ispod kože. Zbog toga se razvija takva glavobolja. Migrena je u toj priči značajnija jer ona značajno više remeti kvalitetu života osoba koja je ima", rekao je neurolog u jednoj emisiji.
"Migrene su veoma česte i ono što je problem je što ona nije samo glavobolja, već kompleks simptoma koji i do tri dana onesposobljavaju osobu. Problem je i neadekvatno liječenje. Prava terapija se mora uzeti u pravom trenutku. Nema odlaganja uzimanja analgetika", rekao je on.
Konzumiranje lijekova na svoju ruku
"Drugi ljudi odmah uzimaju lijek, ali svaki lijek je istovremeno i lijek i otrov", rekao je Manigoda.
"Nikada ne treba ništa uzimati na svoju ruku. Analgetik koji imate kod kuće, kafetin, paracetamol, ibuprofen, treba uzimati onako kako je liječnik rekao, ne na svoju ruku. Tko vam je savjetovao ili bilo koga drugoga da ih uzimate bez konzultacije s liječnikom? To je stil života u ovoj zemlji, u zapadnoj kulturi generalno, a među kroničnim glavoboljama je najčešća zbog prekomjerne upotrebe analgetika", rekao je on i objasnio kako taj ciklus izgleda.
"Dakle, osobe koje s vremena na vrijeme imaju glavobolju, jednom, dva ili tri puta mjesečno ili češće tenzijsku, uzimaju analgetik, danas jedan pa poslije tri sata drugi. Popije tjedno 10-15 analgetika i za tri do šest mjeseci glavobolja se mijenja. Primarne su češće kod žena i za nekoliko mjeseci, glavobolja više ne reagira na analgetike, mijenja se kao i sve u prirodi. Zato je uzimanje analgetika apsolutno neophodno raditi u konzultaciji s liječnikom, prije svega s neurologom jer određene specifičnosti tretmana u vrstama glavobolja postoje. Na sreću, nijedna od tih osnovnih glavobolja ne ugrožava život pacijenta, ali remete kvalitetu. Ogromni su troškovi povezani s tretmanom tih pacijenata, izgubljeni dani na poslu i ekonomski utjecaj", rekao je on.
Što raditi kad imate glavobolju?
"Nikako ne trpite, 95 posto svih tih glavobolja je benigno, ali procjene u literaturi kažu da je oko 20 posto glavobolja takozvana sekundarna vrsta. Izazvane su drugom bolešću i poremećajem, a to je problem zbog kojeg ne smijete reći 'ma, popit ću lijek'. Ako imate glavobolju koja se ponavlja kroz više godina unazad, ne mijenja se u svom obrascu javljanja, to je vjerojatno primarna, ali ako uz temperaturu, povijest maligne bolesti pri neurološkom nalazu se dogodi promjena, ako imate iznenadnu, nikada doživljenu glavobolju, ako se javlja u trudnoći, dojenju ili tijeku napora kao što je vježbanje ili imate imunološki poremećaj, takva mora biti do kraja detaljno neurološki ispitana. Može biti ozbiljan signal da nešto nije u redu, da je možda i život ugrožen. Postoji i glavobolja udara groma, ona označava pucanje aneurizme, tako da moramo se paziti“, zaključio je.
