Unatoč promijenjenom nutritivnom sastavu, light verzije nekog proizvoda u značajnoj mjeri zadržavaju originalni okus, miris, konzistenciju i teksturu. No, jedna od najvećih zabluda vezanih uz light hranu je percepcija potrošača da mogu pojesti znatno veću količinu ovakvog proizvoda, što najčešće nije istina.
Motivi za konzumaciju light proizvoda su različiti, primjerice kontrola tjelesne težine, poboljšanje prehrane, preporuka liječnika u sklopu određenih bolesti, poput šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka. Kako bi njihova konzumacija zaista bila učinkovita, nužna je selektivnost i umjerenost. Odsustvo ili mala količina određenog nutrijenta (šećera, soli, masti) u light proizvodima često je shvaćeno kao poziv na njihovu neograničenu konzumaciju. Međutim, nikako ne treba zanemariti činjenicu da – unatoč smanjenoj količini nutrijenta, odnosno nedodavanju dodatnih količina istog – proizvod obično ipak sadrži dotični nutrijent te da se njegovom povećanom konzumacijom (uzrokovanom odsustvom grižnje savjesti jer se radi o light proizvodu) postiže jednak učinak: povećan unos onoga što se izbjegava.
Stoga načelo umjerenosti treba u svakom trenutku biti ideja vodilja, jednako kao i činjenica da je organizmu za optimalno funkcioniranje potreban uravnotežen unos svih nutrijenata (55-60% ugljikohidrata, 20-25% masti, 15% proteina uz bitnih 30 g prehrambenih vlakana).
Vrste light proizvoda
Proizvod koji nosi oznaku light, lagan ili dijetalan, prema Pravilniku o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama, treba nositi i naznaku jednog ili više svojstava koje utječu na dijetalnost te hrane. Primjerice, može se raditi o smanjenom udjelu masnoća i/ili šećera.
Bez masti Kod sadržaja masti tako možemo govoriti o namirnicama bez masti (proizvod sadrži manje od 0,5 g masti na 100 g ili 100 ml proizvoda) i namirnicama s malom količinom masti (proizvod sadrži maksimalno 3 grama masti na 100 g ili 1,5 grama masti na 100 ml kod namirnica u tekućem stanju). No, pojam mast ne podrazumijeva nužno nepoželjni nutrijent; dapače, organizmu je svakodnevnom prehranom kroz masnoće potrebno osigurati barem 25% od ukupnog energetskog unosa.
Bez šećera Kako masnoće nisu jedini 'zlikovac' kojeg se pokušava u najvećoj mogućoj mjeri eliminirati iz proizvoda (do granice neškodljive po zdravlje i po kvalitetu proizvoda), tu su i ugljikohidratne namirnice koje se također stratificiraju, odnosno deklariraju kao namirnice bez šećera (proizvod sadrži manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml), namirnice bez dodanog šećera (proizvod ne sadrži nikakve dodane monosaharide ni disaharide niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja. Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu/namirnici, na oznaci se mora pojaviti i sljedeća naznaka: 'sadrži prirodne šećere') te namirnice s malom količinom šećera (proizvod ne sadrži više od 5 g šećera na 100 g u krutom stanju ili više od 2,5 g šećera na 100 ml u tekućem stanju).
Manje energetske vrijednosti Ukoliko je fokus na samoj energetskoj vrijednosti, bez raščlanjivanja na skupine nutrijenata, namirnice se mogu podijeliti na one bez energetske vrijednosti/kalorija (proizvod sadrži manje od 4 kcal na 100 grama ili 100 ml), na one niskoenergetske (proizvod sadrži maksimalno 40 kcal na 100 g u krutome stanju ili više od 20 kcal/100 ml u tekućem stanju) te na namirnice sa smanjenom energetskom vrijednošću (sadržaj kcal u proizvodu smanjen je za barem 30% u odnosu na standardni proizvod).
http://www.vitamini.hr/
Vezani članci:
arti-201101210776006 arti-201007210031006 arti-201101180119006
