1. Veći rizik od depresije
Istraživanje finskih i britanskih znanstvenika s University College London i finskog Instituta za zdravlje na radu pokazalo je da ljudi koji rade 11 ili više sati na dan imaju dvostruko veći rizik od pojave teške depresivne epizode, u usporedbi s osobama koje rade standardnih sedam do osam sati na dan. Zbog posla su manje s obitelji i prijateljima, te imaju manje vremena za sebe. Zbog prekovremenih obično i premalo spavaju, remete raspored za tjelovježbu i prehranu. A baš su ove aktivnosti korisne za smanjivanje razine stresa i jačanje organizma. Jedna prošlogodišnja anketa pokazala je da je gotovo četvrtina zaposlenih širom svijeta u depresiji. A čak je 92 posto ispitanih reklo da je posao povezan s njihovim mentalnim zdravljem.
2. Šteti srcu
Ako godinama pričate da će vas prekovremeni rad dotući, možda ste u pravu. Studija provedena na University College London pokazala je da oni koji rade 10 sati na dan imaju oko 60 posto veće šanse razviti srčanu bolest ili dobiti srčani udar, a u odnosu na one koji rade sedam do osam sati na dan. Znanstvenici su uočili da stres na poslu i nema tako veliku ulogu, jer je rizik jednak i ako prekovremeni rad nije posebno stresan za pojedinca. Naime, samo vrijeme koje provede na poslu je sasvim dostatan faktor rizika jer preostaje manje vremena za zdrave navike koje pomažu zdravlju pojedinca.
3. Prekovremeno sjedenje – ubitačno za cijeli organizam
Predugo je sjediti i osam sati na dan, a ako radite za stolom i duže od toga, ozbiljno se igrate sa zdravljem. Znanstvenici sa Sveučilišta u Missouriju uočili su da su ljudi koji provode veći dio dana sjedeći izloženi većem riziku oboljenja od dijabetesa i jetrenih smetnji. Još je pogubnije i to što uredski radnici i dobar dio slobodnog vremena provode sjedeći. Već i dva ili više sata provedena svakodnevno pred ekranom uzrokuju veći rizik od srčanih problema, pa je jasno da je učinak dugog sjedenja na poslu posebno štetan. Primjerice, jedno britansko istraživanje pokazalo je da vozači autobusa imaju dvostruko veću šansu umrijeti od srčanog udara nego kondukteri u istom autobusu koji su uglavnom stajali. Kronični problemi s kralježnicom još su jedan od problema koji se pogoršava prekovremenim radom u sjedećem položaju.
4. Previše stajanja i fizički rad
Naporno je sjediti, ali oni koje odrade posao stojeći i naporno fizički radeći također pate. Krajnje iscrpljivanje organizma odražava se posebno na kralježnicu, koja doslovno nosi teret cijelog posla. U Južnoj Americi se ovih dana piše o fantomskoj bolesti koja uništava bubrege. Liječnici smatraju da je ona zapravo rezultat kroničnog iscrpljivanja organizma jer mnogi predugo rade na velikim vrućinama i bez unosa dovoljne količine tekućine te odmora. Dugi rad pod vrelim suncem odnio je žrtve i u našim krajevima.
5. Prekovremeni rad kod kuće uzrokuje neispavanost
Mnogi zaposlenici posao odrađuju i kod kuće, a zbog brojnih obaveza koje imaju liježu prekasno te toliko opterećuju mozak da imaju problema i sa spavanjem. Ujutro su neispavani, pa ne čudi da mnoge američke ankete pokazuju da trećina zaposlenika kunja na poslu, a 10 posto zbog neispavanosti i zakasni. Zbog slabe koncentracije sasvim je logično da dolazi do niza stresnih situacija zbog grešaka i međuljudskih nesporazuma koji bi se izbjegli da na posao dolaze odmorniji.
6. Rizik od demencije
Kognitivno oštećenje u srednjim godinama jedan je od faktora rizika za pojavu Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Istraživanje objavljeno u American Journal of Epidemiology pokazuje da prekovremeni rad u srednjim godinama dovodi do opadanja kognitivnih funkcija te se dovodi u vezu s pojavom demencije. Slične studije su zaključile da na mozak ne djeluje samo sveukupni broj radnih sati, nego i dužina pojedine smjene.
