Rizici rastu kad se spava premalo ili previše, prema priopćenju AHA-e.
"Ne znamo koja je količina sna optimalna za smanjivanje rizika srčanih bolesti no ljudi koji spavaju manje od sedam sati ili više od devet mogu biti izloženi većim rizicima nego njihovi vršnjaci koji spavaju od sedam do devet sati", kazala je Marie St-Onge s Columbia University u New Yorku, jedna od autorica priopćenja.
Ranija istraživanja sugerirala su da poremećaji spavanja mogu povećati rizik za začepljenje arterija ili aterosklerozu, viši krvni tlak i nepravilni rad srca te za moždani udar kao i metaboličke probleme poput povišene razine kolesterola, pretilost i dijabetes koji svi mogu pridonijeti kardiovaskularnim bolestima.
Začarani krug
To je začarani krug u kojem sudjeluju spavanje i kronične bolesti, dodaje St-Onge. “Nekvalitetan san može povećati rizik pretilosti koji potom povećava rizik poremećaja spavanja.”
Većina znanstvenih istraživanja sna i srčanih bolesti usmjerena je na nesanicu ili apneju (prestanak disanja u snu). Dijagnoza insomnije postavlja se kad ljudi imaju teškoća zaspati ili spavati 'u komadu' najmanje tri noći tjedno tijekom najmanje tri mjeseca, a dijagnoza apneje postavlja se kad se u svakom satu sna zabilježi najmanje pet prestanaka disanja svaki u trajanju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Ti su prestanci najčešće povezani sa suženjima dišnih puteva.
Stručnjaci ističu da nije jasno može li liječenje poremećaja sna smanjiti rizik kardiovaskularnih bolesti no preporučuju da se, u slučaju da ne spavaju dobro, ljudi o tome posavjetuju sa svojim liječnikom samoinicijativno.
