Alkohol
Tim pod vodstvom dr. Paulea Latino-Martela na Francuskom nacionalnom institutu za istraživanje agrikulture poručuje da nema te količine alkohola koja ne povećava šansu da obolimo od raka.
I Svjetska zdravstvena organizacija, tj. njena agencija za istraživanje raka poručuje nešto slično: Alkohol je kancerogen za ljude i životinje. Na um vam možda padaju prijašnja istraživanja koja su pokazala da umjereno ispijanje vina ili piva ima veze s boljom kvalitetom života. No, i američki institut za tumore upozorava da su dugoročne posljedice konzumacije alkohola rak usta, jednjaka, jetre, crijeva i dojke. Rizične su čak i najmanje količine.
Problem je što se istraživanja često koncentriraju samo na određeni sastojak nekog napitka ili namirnice i ne gledaju djelovanje svih sastojaka zajedno. Primjerice, ovih se dana pojavilo istraživanje o sastojku crnog vina, koji može prevenirati negativne učinke bestežinskog stanja, kao i sjedilačkog načina života (inzulinsku rezistenciju, gubitak gustoće kostiju). Ovo se istraživanje nije bavilo pitanjem utjecaja samog alkohola na naše organe, posebno ne na njegovo dugoročno djelovanje, nego samo na utjecaj sastojka pod imenom resveratrol.
Voda
Toliko često se govori da apetit možemo smanjiti ispijanjem vode prije obroka. No, profesor Stanley Goldfarb, stručnjak za metabolizam sa Sveučilišta Pennsylvania, kaže: 'Trenutačni dokaz da voda suzbija apetit ne postoji. Ako djeca piju više vode, a manje zaslađenih sokova, to je odlično jer unose manje kalorija... ali ne postoji dokaz da ispijanje vode prije obroka smanjuje apetit.'
Da se stvar s vodom još više zamuti/razbistri, pomogla je i liječnica iz Glasgowa dr. Margaret McCartney, koja savjet svojih kolega da se pije 1,5 litara vode na dan, tj. šest do osam čaša smatra 'ne samo besmislicom, nego potpuno očitom besmislicom'. Dodaje da su koristi od ispijanja većih količina vode napuhane jer ih potiče industrija koja prodaje flaširanu vodu. Istraživanja pokazuju da ispijanje vode i onda kad nismo žedni ne samo da ne pomaže koncentraciji nego je i remeti. Drugi dokazi pokazuju da sredstva za dezinfekciju koja se koriste za čišćenje flaširane vode mogu naškoditi zdravlju.
Sol
Je li sol dobra ili loša za tijelo? Kardiolozi godinama upozoravaju da ljudi koji unose više soli, a manje kalija od srčanih i cirkulacijskih problema mogu umrijeti prije nego oni koji to ne čine. Pokazala je to i najnovija studija Harvard School of Public Healtha, koja se provodila 15 godina na području SAD-a – rizik od prerane smrti među onima koji su imali najveći unos natrija bio je za 50 posto veći nego kod onih koji su uzimali više kalija. Dnevno ne bismo smjeli unositi više od 1.500 mg soli. Držimo li se ove granice, smanjit ćemo rizik od pojave visokog tlaka, srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega.
Međutim, osmogodišnja studija provedena u Belgiji postavlja pitanje o utjecaju premalo soli na srce. Znanstvenici su uočili da su oni s manjim unosom soli imali veći rizik od smrti nastale kao posljedica cirkulacijskih bolesti. Njihov zaključak? Manji unos soli može koristiti onima koji već imaju visoki krvni tlak i onima s bolesnim srcem, međutim isto ne bi preporučili cijeloj populaciji.
Vezani članci:
arti-201105060808006 arti-201107130010006 arti-201105300549006
