Potreban unos masti ovisi o dnevnim kalorijskim potrebama, koje ćemo izračunati prema uhranjenosti organizma te tjelesnoj aktivnosti. Preporučeni dnevni unos je 20 do 35 posto ukupnih kalorija.
Ipak, važnije od količine je kvaliteta masnoća koje unosimo. Istraživanja pokazuju da je najoptimalaniji unos zasićenih masnoća u prehrani do 8posto, a ostalo bi trebale biti nezasićene.
Pretjeran unos zasićenih masnih kiselina može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja, a njihov glavni izvor je crveno meso te punomasno mlijeko i mliječni proizvodi. Također, potrebno je izbjegavati trans-nezasićene masne kiseline, kako i one dižu 'loši', a spuštaju 'dobri' kolesterol u krvi.
Izbjegavajte prženje, pohanje i pečenje u ulju, pošto ovakvom termičkom obradom u ulju nastaju nepoželjne masne kiseline. Umjesto toga birajte laganije načine pripreme namirnica.
Biljne masnoće su bogate nezasićenim masnim kiselinama te su zbog takve kemijske strukture na sobnoj temperaturi uglavnom u tekućem obliku (ulja). Posebno se preporučaju mononezasićene masne kiseline zbog manje podložnosti oksidaciji, a time i oštećenju staničnih membrana.
Preporuča se maslinovo i bučino ulje
Što više koristite maslinovo i bučino ulje te uvrstite ribu u svoj tjedni jelovnik. Ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi i sjemenke, osim kvalitetnih masnoća, izvor su i vitamina E, izvrsnog antioksidansa, koji može spriječiti štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline.
Čitajte prehrambene deklaracije, birajte kvalitetne i hranjive masti, budite umjereni! Ne zboravite da su masti izvor energije te da 1 gram masti osigurava čak devet kilokalorija, dok 1 gram ugljikohidrata ili bjelančevina osigurava tek četiri kilokalorije.
Odgovorila: Jasna Ćerić, magistra nutricionizma
