Cijepiti se ili ne? Roditelji moraju donijeti ovu odluku ne samo za sebe, već i za svoju maloljetnu djecu. Kako bi pomogla pri donošenju ove odluke, njemačka Stalna komisija za cijepljenje (STIKO) je sredinom kolovoza podržala opću preporuku cijepljenja za djecu od 12 do 17 godina, ali tek nakon masovnog pritiska politike. Prethodno je ovo stručno tijelo preporučilo cijepljenje protiv korone samo za adolescente s prethodnim oboljenjima, poput dijabetesa.
Zabunu sada izaziva nova studija iz SAD-a, prema kojoj je rizik od upale srčanog mišića (miokarditisa) nakon cijepljenja proizvodom BioNTech/Pfizera za dječake više nego šest puta veći nego rizik od ozbiljnog toka bolesti uzrokovanog koronavirusom.
Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija usporedili su koliko su često adolescenti bez prethodnih oboljenja u dobi od 12 do 17 godina razvili miokarditis nakon cijepljenja i koliko je adolescenata iz iste dobne skupine moralo biti hospitalizirano zbog infekcije koronom u istom razdoblju.
Veći rizik za dječake
U studiji je ispitano 257 slučajeva miokarditisa kod adolescenata koji su dijagnosticirani u prvoj polovici 2021. godine nakon cijepljenja protiv korone. Upala srčanog mišića bila je uglavnom blaga i nema registriranih smrtnih slučajeva. Sveukupno gledajući, ova ozbiljna propratna pojava zabilježena je iznimno rijetko: kod dječaka je ta stopa iznosila 162,2 a kod djevojčica 13,0 na milijun cijepljenih.
Danas je općeprihvaćeno da se ova rijetka nuspojava može pojaviti nakon cijepljenja protiv korone s jednim od dva mRNA-cjepiva. Prvi put su u Izraelu, u travnju prošle godine, prijavljeni slučajevi miokarditisa kod mladića nakon vakcinacije cjepivom Pfizer/BioNTech.
Ove nuspojave također su se sporadično javljale pri upotrebi cjepiva Moderna, koje se također temelji na novoj tehnologiji mRNA. Američka zdravstvena služba CDC sada smatra da je veza između miokarditisa i cjepiva "vjerojatna". U skladu s tim, farmaceutske tvrtke BioNTech/Pfizer i Moderna obavijestile su o toj mogućoj povezanosti u zajedničkom pismu o rizicima.
Više koristi nego štete?
Unatoč tome, mnogi zdravstveni stručnjaci savjetuju cijepljenje tinejdžera, ako je to moguće. Oni i dalje smatraju da su rizici od COVID-a 19 i moguće dugoročne posljedice ovog oboljenja veći od rizika obolijevanja od upale srčanog mišića - miokarditisa. “Pojava miokarditisa nakon vakcinacije mRNA-cjepivima je moguća ali su nuspojave, koje se češće javljaju kod dječaka nego kod djevojčica, vrlo rijetke (…) Akutni tok miokarditisa obično je blag u uvjetima bolničkog liječenja. Zasad nema spoznaja o mogućim dugoročnim posljedicama”, objavio je Institut Robert Koch (RKI) u svom Epidemiološkom biltenu 19. kolovoza 2021. godine, piše Deutsche Welle.
No što se tiče korone, čak ako djeca i adolescenti često imaju blagi tok bolesti, rizik od dugotrajnih posljedica ostaje. "S povećanjem broja oboljelih bi i pored niske incidencije moglo doći do porasta broja onih koji imaju dugoročne posljedice preležanog COVID-a", kaže se u Epidemiološkom biltenu Instituta Robert Koch (RKI).
Prema jednom švedskom istraživanju, djeca i adolescenti mogu biti ozbiljno pogođeni dugoročnim posljedicama preležane korone. To uključuje multi sustavni upalni sindrom (MIS-C), upalni sindrom (PIMS) i sindrom kroničnog umora (ME/CFS). Međutim, takve dugoročne posljedice nakon infekcije koronavirusom rjeđe se prepoznaju i prijavljuju kod djece i adolescenata nego kod odraslih, kaže se u jednoj britanskoj studiji iz travnja 2021.
Često zanemareni simptom
Upala srčanog mišića – miokarditis često se ne prepoznaje na vrijeme jer prvi simptomi poput kašlja ili curenja iz nosa, groznice, glavobolje i bolova u tijelu nisu povezani s upalom srčanog mišića. Tokom napredovanja ove bolesti pacijenti osjećaju otežano disanje, nesvjesticu, vrtoglavicu, stezanje u prsima, lupanje ili nepravilan rad srca. Miokarditis često prati virusna infekcija disajnog ili gastrointestinalnog (crijevnog) trakta. To mogu izazvati virusi koji uzrokuju ospice, herpes ili tešku vrstu gripe - influencu.
Ako se upala srčanog mišića dijagnosticira EKG-om ili analizom krvi, najvažnije je zaštititi srce i izbjeći stres. Nekada su liječnici propisivali strogo mirovanje, no danas su dopuštene kratke šetnje. Osim toga, pacijenti primaju lijekove koji olakšavaju rad srca i stabiliziraju funkciju srčanog mišića. Nakon toga, kardiolog mora kontrolirati srce u kratkim intervalima svaka dva do tri tjedna.
Nakon teške infekcije trebalo bi polako povećavati svoje sportske aktivnosti i izbjegavati snažne tjelesne napore šest mjeseci nakon oboljenja. Upala srčanog mišića veliki je teret čak i za odraslo tijelo. No, bolest kod djece i adolescenata je još opasnija. Preveliko naprezanje nakon miokarditisa može dovesti do komplikacija, uključujući insuficijenciju (zatajenje) srca s nedostatkom daha i poremećaje srčanog ritma, a može izazvati i iznenadnu smrt.
