U najnovijem istraživanju na tu temu, doktorica Nicole Avena otkrila je da ponašanja i stavovi koji idu 'ruku pod ruku' s određenim namirnicama imaju ovisnički obrazac ponašanja. Stoga se nada da će njezin rad, nedavno objavljen u stručnom časopisu 'PLOS One' jednog dana doprinijeti liječenju pretilosti, barem kod sljedećih generacija.

Avena je tražila od 504 ispitanika da identificiraju namirnice zbog kojih imaju najviše problema. Kako bi definirala 'problematičnu hranu', dala im je da koriste ljestvicu prehrambenih ovisnosti s Yalea, prema kojoj su morali navesti koliko često su se suglasili s tvrdnjama poput 'Jeo sam to dok mi nije pozlilo' ili 'Često se osjećam tromo ili slabo nakon prejedanja'.

Avena je zatim rangirala različite namirnice i stvorila ljestvicu onih koji uzrokuju najviše 'ovisničko' ponašanje. Prema tome ja navela koja hrana stvara najviše, a koja najmanje ovisnosti.

Hrana koja uzrokuje najveću ovisnost:

Pizza (4.1) Čokolada (3.73) Čips (3.73) Kolačići (3.71) Sladoled (3.68)

Hrana koja stvara najmanje ovisnosti:

Svježi krastavac (1.53) Mrkva (1.60) Grah (1.63) Jabuka (1.66) Smeđa riža (1.74)

Lako se može primjetiti da je hrana koja je stvorila najviše psihičkih i fizičkih tegoba ista ona koja je najviše procesirana i bogata dodanim mastima i šećerom. "Nekoliko istraživanja pokazalo je da ove namirnice mogu uzrokovati ponašanja i promjene u mozgu koje bi se lako mogle dijagnosticirati kao ovisničke, poput onih kod alkoholičara ili narkomana", napominje Avena.

No ta istraživanja su uglavnom izvedena na životinjama, što znači da znanstvenici poput Avene imaju još puno posla prije nego uspiju dokazati da određene vrste hrane mogu potaknuti ovisnost i oštetiti mozak. Iako postoje službene dijagnoze poremećaja u prehrani, ovisnost o određenoj hrani još nije dokazana. Avene, koja proučava ovo područje već 15 godina, napominje pak da je njezin rad prvo kliničko istraživanje koje pokazuje vezu između toga kako ljudi okonzumiraju određenu hranu i sastojke tih namirnica.