Vjerojatno već znate da je joga dobra za um i tijelo, ali možda niste bili svjesni koliko. U nedavno objavljenoj studiji, istraživači su pregledali 11 različitih studija u kojima su uspoređivali vježbače joge i one koji je nisu vježbali. Njihov glavni cilj je provjeriti učinak joge na ljudski mozak.
Rezultati sugeriraju da joga utječe na nekoliko područja mozga koji kontroliraju donošenje odluka i planiranje, područja koja kontroliraju emocije i pamćenje.
Tim istraživača koji su predvodili profesorica Neha Gothe sa Sveučilišta u Illinoisu i profesorica Jessica Damoiseaux sa sveučilišta Wayne State proučavao je istraživanje. Sva istraživanja uključivala su skeniranja mozga. Šest studija uspoređivalo je ljude koji su redovito vježbali Hatha jogu s ljudima koji to nisu učinili.
Koje razlike postoje među ispitanicima?
Za početak, mjerili su veličinu hipokampusa. To je vrlo važno jer hipokampus pomaže kod pmaćenja te se smanjuje kako starimo. "To je ujedno i dio mozga koji je pogođen demencijom i Alzheimerovom bolešću ", napominje Gothe.
(Foto: Pexels)
Istraživači su također otkrili da se prefronatalni korteks i moždana mreža postaju veći kod ljudi koji su vježbali jogu. Prema Damoiseaux zbog joge donosite bolje oduke koje su prijeko potrebne za planiranje i odrađivanje zadataka. Možda se tijekom vježbanja joge susrećete sa svojim najtežim problemima što zapravo uopće nije iznenađenje.
Amigdala (dio mozga u kojem dolazi do integracije specifičnih osjetnih integracija) i čeoni režanj postaju veći zbog vježbanja joge. Čeoni režanj je "osnova za planiranje, donošenje oduka, multitasking, stvaranje mišljenja i odabir prave opcije", kaže Damoiseaux, drugim riječima zbog joge ćete donositi bolje odluke.
Važno je znati zašto se to događa, joga stvara duboko i stabilno disanje, često su izdasi dulji od udaha. Ta jednostavna tehnika stvara smirenost u tijelu te automatski usporava otkucaje srca.
Smirivanje emocija
Vrlo je važno istaknuti da je joga stvorena zbog smirivanja emocija. Činjenica da vam joga pomaže u upravljanju sa stresom može pomoći kod objašnjenja nekih drugih dobrobiti za mozak. Na primjer, zna se da stres smanjuje hipokamus, pa smanjenje stresa utječe na njegovo veličinu. Joga nije jedini sustav vježbanja koji ima određene blagodati za mozak. Aerobna tjelovježba, poput trčanja također ima iste blagodati za mozak što je istraživačima jako zanimljivo.
