Čini se da bakterija nazvana Clostridia smanjuje mogućnost od razvoja alergije na kikiriki kod glodavaca, a znanstvenici bi željeli otkriti događa li se isto i kad su u pitanju ljudi. U međuvremenu, otkrili su da ako glodavcima kasnije u životu daju probiotike koji sadrže Clostridiju mogu izokrenuti proces.
"Stimulansi iz okoliša, kao što su pretjerana konzumacija antibiotika, prehrana bogata mastima, rođenje carskim rezom, uklanjanje uobičajenih patogena, pa čak i dohrana zamjenskim mlijekom, utječu na mikrobe s kojima živimo", izjavio je autor istraživanja, profesor Cathryn Nagler koji se bavi proučavanjem alergija na hranu.
U SAD-u je primjerice od 1997. do 2007. godine alergija na prehrambene namirnice među djecom porasla za 18%.
Točan razlog zbog čega dolazi do alergija na hranu je nepoznat, no neka istraživanja pokazuju da promjene u prehrani, higijeni, te korištenje antibakterijskih sapuna i dizinfekcijskih proizvoda mogu utjecati na promjenu bakterija u probavnom traktu, zbog čega ljudi postaju osjetljiviji.
Istražitelji su eksperimentirali s miševima koji su se okotili i rasli u sterilnim uvjetima, tako da su ih izložili alergenima kikirikija. Također su istraživali miševe koji su odmalena dobivali anitbiotike, a obje grupe su pokazale značajno više razine odgovora antitijela na alergene kikirikija od običnih miševa koji su imali uobičajene bakterije u crijevima.
Moguće je da bi se mogla izokrenuti njihova preosjetljivost na namirnice kad bi se u nekom trenutku u organizme unijela bakterija Clostridia. Sad kad se zna o kojim bakterijama se radi, mogu se provoditi daljnja istraživanja, između ostalog, i onih na ljudima.
