Tisućama je godina med te svježe ili suho voće zadovoljavalo čovjekovu želju za slatkim. Te prirodne namirnice ne samo da sadržavaju šećere, već i minerale, vitamine, enzime, organske kiseline, proteine, vodu, itd.
No, danas je rafinirani i kristalizirani šećer zamijenio prirodne izvore šećera. U prehrambenoj industriji se koristi u ogromnim količinama. Uporaba saharoze se toliko psihološki ukorijenila da prosječnoj obitelji ne prođe ni jedan dan, a da ga se ne koristi.
Šećer stvara ovisnost kao i alkohol
Bijeli šećer se pretvorio u svojevrsnu drogu. Preko 90 posto ljudi je razvilo ovisnost o šećeru u nekom obliku.
Šećer je po kemijskom sastavu čista saharoza - jednostavni ugljikohidrat nastao kao spoj glukoze (grožđani šećer) i fruktoze (voćni šećer). Dobiva se od šećerne trske ili šećerne repe. Iako su procesi dobivanja veoma različiti, konačan proizvod je identičan.
Na temelju desetljeća brojnih istraživanja bijelog šećera došlo se do zaključka da je ta kemijska supstanca sposobna stvoriti pravu ovisnost, sličnog nivoa kao nikotin, alkohol i kava. Bijeli šećer, osim što ne koristi organizmu i nema nikakvu nutritivnu vrijednost, zaista je štetan.
Ono je istinska opasnost za ljudsko zdravlje jer je direktan ili indirektan izvor modernih bolesti kao što su karijes, kiselost krvi, arterioskleroza, gubitak kalcija u kostima, srčani infarkt, dijabetes, pretilost, akne, čir želuca, povišeni kolesterol, problemi s cirkulacijom, hiperosjetljivost, degeneracija jetre, živčana napetost, itd. Sumnja se da je skoro 80 posto svih današnjih bolesti uzrokovano pretjeranom uporabom bijelog šećera.
Današnji šećer nema veze sa samom biljkom
Mnogi će se pitati kako ovaj derivat šećerne trske može narušiti ljudsko zdravlje. Odgovor je jednostavan. Supstanca koju danas znamo pod nazivom šećer ima veoma malo veze sa samom biljkom. Radi se o čistoj saharozi lišenoj nečistoća, vitamina, minerala, enzima i svih vitalnih elemenata. To je potpuno umjetna kemijska supstanca.
Za razliku od ostalih namirnica u našem organizmu, saharoza se potpuno pretvori u energiju bez da proizvede proteine, masti, vitamine i minerale. To znači da proizvodi samo prazne kalorije. Kao i ostale čiste kemijske supstance, saharoza pobudi organizam trenutnim energetskim šokom, ali ga ujedno oslabi i učini napetim zato što cijeli metabolički sklop radi „u prazno“.
No najveći problem je da se za probavu šećera troše zalihe vitamina, aminokiselina i minerala. Rijetko objavljene studije pokazuju da i umjereno korištenje šećera stvara podlogu za razvoj brojnih bolesti moderne civilizacije.
Posebno je štetan za djecu, žene i starije osobe
Bijeli šećer je posebno štetan za djecu, starije osobe i žene jer oduzima organizmu kalcij i minerale, naročito krom. To se događa jer se saharoza veže s kalcijem prisutnim u krvi. Nastali spoj je tijelu neupotrebljiv te se uklanja kroz probavni sustav i bubrege.
Također „krade“ vitamine i enzime koji su potrebni za njegovu razgradnju. Detaljne studije pokazuju da svaki put kada unesemo saharozu, troše se vrijedne organske supstance potrebne za njegovu razgradnju, kao što su aminokiseline (triptofan i metionin), vitamin B (pogotovo B5, B6 i B12), vitamin PP i minerali. Tako da se slobodno može reći da je bijeli šećer „kradljivac“ u tijelu. Čak je i najzdravija hrana štetna ako se koristi u prevelikim količinama.
Ni smeđi šećer nije integralna i prirodna namirnica. No postoje procesi kojima se mogu zadržati kvalitetni sastojci šećera. Sok šećerne trske može se kuhanjem koncentrirati bez da fermentira te se tako dobije pravi integralni šećer. Ovaj proces su uveli Jezuiti, a koristi se i na jugu Brazila. Sada ponovo počinju cvjetati mali proizvođači šećera koji ga ručno rade tradicionalnim postupkom čuvajući tako sve njegove vrijedne sastojke.
Postoje i drugi prirodni izvori za zaslađivanje, kao med, prirodno voće, Jagerry, ekstrakt biljke Stevia, sladić...
I zato idući put kad posegnete za žličicom šećera, dobro razmislite imate li alternative. Želju za slatkim možemo zadovoljiti na brojne druge načine istražujući nove okuse i njegujući naše zdravlje, piše Park Božanske Energije (www.divineenergypark.org). arti-201110250496006 arti-201110240631006 arti-201110250496006
