Utječe li religija pozitivno ili negativno na zdravlje? Naime, nova studija provedena na Sveučilištu Yeshiva u New Yorku pokazala je da su žene koje odlaze na bogoslužja, bez obzira na etničku pripadnost i religiju, manje depresivne (27%) i imaju pozitivniji pogled na život (56%) nego one koje ne idu na bogoslužja.
U istraživanje je bilo uključeno više od 92.000 žena starijih od 50 godina. Zaključili su i da je prijevremena smrtnost manja za 20 posto kod žena koje odlaze na religiozna bogoslužja nego kod onih koje ne odlaze. Ovo se može objasniti i time što ove žene vjerojatnije izbjegavaju poroke, poput pušenja, pretjeranog uživanja u alkoholu i nekih drugih zdravstvenih faktora rizika.
U prošlosti su neki vjerski zakoni imali izrazito pozitivan utjecaj na fizičko zdravlje. Primjerice zakoni o karanteni, zakopavanju izmeta, nedoticanju mrtvaca, pranju ruku te jedenju 'čistih' životinja koji su zapisani u Bibliji štitili su pripadnike židovskog naroda, koji su godinama živjeli u vrućem podneblju bez moderne infrastrukture, od širenje zaraza i nekih drugih bolesti koje se i danas znaju pojaviti zbog nepridržavanja ovih jednostavnih higijenskih mjera.
Blagdani
Za razliku od državnih praznika koji nisu toliko emocionalno nabijeni, za one koji nemaju prave prijatelje, obitelj koju vole ili nekog dragog i bliskog, blagdani mogu biti vrlo opasni. Posvuda oko sebe čuju i vide znakove razdraganosti, razmjenu poklona i ljubav. Ne doživljavaju li to i sami, blagdanski dani mogu izazvati osjećaj isključenosti, samoće i zavisti, te postati iznimno gorko iskustvo. No, za one s dobrom društvenom mrežom praznici mogu biti emocionalno ugodno iskustvo. Razine kolesterola, alkohola te posljedice svega toga nešto su sasvim drugo.
Zanimljivo je da za religiozne manjine blagdani većine nisu negativno nego uglavnom pozitivno iskustvo. Naime, i oni imaju dane odmora, ali su pošteđeni masovne histerije konzumerizma koja kod većine dovodi do dugova, opijanja i prejedanja. Religiozna manjina tijekom ovih dana osjeća veću želju da održi svoju tradiciju i običaje, te se dublje posvećuje svojoj duhovnosti. Obično je riječ o ortodoksnijim grupama vjernika, koji tada osjećaju još veću povezanost s pripadnicima svoje grupe. Unatoč razlikama ista studija američkog Temple University Fox School of Businessa pokazala je da je među svim religioznim grupama, i većinskim i manjinskim, tijekom blagdana povećana svijest o pomaganju.
Što ako izgube ili promijene vjeru?
Prijašnja istraživanja su uglavnom rezultirala sličnim zaključkom – što su ljudi religiozniji, boljeg su zdravlja. No, što je s onima koji izgube vjeru ili promijene religiju? Ukoliko osoba koja je pripadala vjeri koja održava visoke moralne standarde prijeđe u onu koja ima opušteniji pogled na moral, može doći do dramatično negativnog utjecaja na zdravlje. Christopher P. Scheitle, sociolog s Pennsylvania State Universityja, te Amy Adamczyk, sociologinja s City University of New York, proučili su ogromnu bazu podataka i prateći pojedince od 1972. do 2006. ustanovili da gubitak vjere može biti loš, posebno ako ste Jehovin svjedok ili mormon. Zašto? Zaključili su da se u ovim zajednicama održavaju visoki standardi, što se pozitivno reflektira i na zdravlje ukoliko pojedinci ostanu članovi zajednice (imaju 40 posto veće šanse održati izvrsno zdravlje). Međutim, ukoliko napuste zajednicu, pojedinci mogu usvojiti manje zdrave navike, kao što su pušenje, alkoholiziranje i seksualno riskantno ponašanje, te osjetiti gubitak do tada važne društvene potpore. Ne čudi da poslije toga imaju u prosjeku 20% manje šanse biti dobrog zdravlja.
Većina protestanata, katolika, židova i pripadnika drugih religija koje ne zahtijevaju strogo držanje religioznih pravila nije osjetila značajnije zdravstvene posljedice ukoliko je promijenila religiju, pokazalo je isto istraživanje.
Loši plodovi
Većina religija propovijeda mir i dobro, no problem je što se u praksi to zna pretvoriti u mržnju prema drugima, uskraćivanje prava na osnovi spola, prikrivanje seksualnog zlostavljanja, pa i teža djela koja štete psihičkom i fizičkom zdravlju, pa čak i doslovno ugrožavaju živote. Ovdje je, dakako, riječ o zloupotrebama i oblicima religioznosti koji nemaju veze s iskonskim vjerskim osjećajem, nego s fanatizmom i sociopatologijom, koji se mogu pojaviti u gotovo svakom segmentu društva.
