Pustinje i vegetacija pustinje, odnosno sušnih
krajeva, dobivaju godišnju količinu padalina od tek 25 cm ili
manje.
Imaju suhu ili vrlo suhu klimu koju odlikuje veliki nedostatak
vlažnosti. Godišnji mogući gubitak vlage preko evapotranspiracije
daleko prelazi količinu primljenih oborina. Pustinje i
sušna vegetacija pustinje se pojavljuje u tropskim,
suptropskim i regijama s umjerenom klimom.
Izgledi stjenovitog terena su tipični i održavaju minimalan
razvoj tla te razasutost vegetacije.
Pustinjsko zemljište je obično pjeskovito ili kamenito i ima malo organskih materija, a zemljište je često slano.
Vegetacija pustinje je prilagođena niskoj razini
vlage. Hiperbarične regije su uglavnom bez vegetacije i
životinja, a u njih spadaju kamenite pustinje i pješčane
dine.
U vegetaciju pustinje spadaju i neki travnjaci, šikare i manje
šume.
Biljke koje su prilagođene suhoj klimi se nazivaju kserofiti, a u
njih spadaju sukulentne biljke, geofiti, sklerofilne i slične
biljke.
Kako se vegetacija pustinje prilagodila
nedostatku vlage, tako su prilagođene i životinje, uključujući i
kukce, gmazove, paučnjake, ptice i sisavce, koje često izlaze van
samo noću kako bi izbjegle velike vrućine i gubitak vode.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
