Vapnenačka tla: Koje su karakteristike vapnenačkog tla?

Vapnenac je sedimentna stijena stijena koja sadrži najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su cirkon, glina, limonit, turmalin, granat, dijaspor, hematit, i hodrargilit. Vapnenačka tla nastala su taloženjem vapnenih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja, a donekle i bilja.

Čisti vapnenac bijele je boje. Vapnenac izgrađuju vrlo sitni neprozirni kristalići nevidljivi golim okom. Od minerala željeza postaje žućkast ili crvenkast, od ugljevite tvari tamnosiv do crn. Lako podliježe kemijskom djelovanju atmosferilija, otapa se, a sporedni i netopljivi minerali zaostaju na površini tvoreći zemlju crvenicu. Otapanjem nastaju u vapnencu i karakteristični oblici krša; škrape, ponikve, špilje i drugo.

Vapnenačka tla i vapnenac u prirodi su glavni sastojci sedimentnih stijena nastalih od aluvijalnih naslaga ljuštura mikroskopski sitnih praživotinja tijekom dugih vremenskih razdoblja. U tim se stijenama u fosilnom obliku krije velik dio povijesti živog svijeta na Zemlji.

U sastavu Zemljine kore udjel je vapnenca među taložnim stijenama znatan pa je on svojevrstan repozitorij fosilnih zapisa bitnih za razumijevanje geoloških prošlosti Zemlje, posebice u evoluciji organskog svijeta. Najstarije vapnenačke naslage bilježe se već od ranoga kambrija, a njihovo taloženje u morima traje i danas.

Vapnenačka tla i stijene imaju veliko gospodarsko značenje. Vapnenac i dolomit sadrže približno 60% utvrđenih svjetskih zaliha nafte i prirodnoga plina. To su matične stijene različitih metalnih orudnjenja, a široko se primjenjuju u industriji (građevni materijal, proizvodnja vapna, bjelilo i dr.).

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​