Polarni krajevi na Zemlji su prostori ekstremnih hladnoća i za ljude teških životnih uvjeta. U njega spadaju Arktik i Antarktika.
Arktik je područje oko Sjevernog pola Zemlje. Jedan od užih kriterija je taj koji u Arktik svrstava ono ozemlje i pomorje koje se nalazi unutar srpanjske izoterme od 10°C. Uključuje dijelove država Rusije i Kanade, zatim područja Aljaske, Grenlanda, Islanda, Laponije, Svalbarda te Arktičk ocean.
Arktik nije kontinent gledano po kriteriju jedinstvenosti kopnene mase. Unatoč tome, nije rijetkost da ga se naziva "kontinentom". Tada se u njega ne svrstavaju područja sjevernoameričke, europske i azijske glavne kontinentalne mase.
Antarktika je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje. Jedini je ljudima nenaseljeni kontinent na Zemlji. Antarktika je kontinent klimatskih ekstrema te od svih dijelova Zemlje on je najhladniji.
Polarni krajevi imaju prosječnu godišnju temperaturu u unutrašnjosti kopna -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme polarne noći arktičke zime, sunce se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na južnoj polutki) između -40 i -68 Celzijevih stupnjeva, a uz obalu oko -18 °C.
Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule. Zbog ovakvih temperatura postoji samo par antarktičkih jezera i samo jedna, a i to povremena, rijeka, Onyx river. Na području istočno antarktičkog grebena 10. kolovoza 2010. izmjerena je temperatura od -93,2 °C što je zasada najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji.
Polarni krajevi od oborina najčešće imaju snijeg. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati pustinjom (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i kiša.
Oko 98% površine je pokriveno ledenim pokrovom prosječne debljine oko 2.000 m (najveća debljina je 4.770 m). Količina leda se procjenjuje na oko 30 milijuna km³, što je oko 90% ukupne količine leda na Zemlji. Led s kontinenta spušta se prema moru kao ledenjak, tvoreći ledene police (barijere, šelfove) od kojih se odlamaju ledeni bregovi koji zatim plutaju okolnim morima.
