Medonosno bilje kontinentalne Hrvatske brojno je, a u ožujku se razvija prva pelud i stvara nektar koji će privući pčele i potaknuti proizvodnju meda. Posebno pažnju obratite na sljedeće vrste. 

Lijeska

Lijeska, drvo lješnjaka ili Corylus avellana zapravo je grm koji raste do 3 metra ili kao stablo do otpirlike 8. Izbojci su obloženi dlačicama, a cvjetovi se počinju razvijati prije listanja. Trajanje cvatnje je sedam dana, a lijesku nalazimo na livadama, šikarama te uz potoke i to širom Europe. 

Joha

Joha odnosno Alnus glutinosa listopadno je drvo s tamnozelenim listovima i žutim dlačicama. Prepoznatljivo je po resama ljubičaste boje, a cvate krajem zime u veljači i ožujku. Proizvodi mnogo peluda za pčele, a raste na vlažnom tlu pa johu nalazimo uz rijeke i u šumam različitih tipova. 

Visibaba

U medonosno bilje kontinentalne Hrvatske ubraja se i popularna visibaba. Ova rana proljetnica razvija se iz lukovice, a ima vjenčić od 6 latica. Iznimno je bogata nektarom i peludi, a možemo je naći u različitim tipovima šuma od listopadne do nizinskih šuma. 

Drijen

Grm koji često nalazimo u listopadnim šumama je drijen ili Cornus mas. Radi se o manjem stablu s okruglom krošnjom, a cvjetovi zlatne boje. Daje mnogo peludi i nektara, a latice su karakterističnog trokutastog oblika. 

Šafran

Šafra pripada u medonosno bilje kontinentalne Hrvatske. Niska je biljka, bijele ili ljubičasto boje, a ima duboku čašku zbog koje ga pčele teško koriste. Raste u mješovitim i listopadnim šumama te livadama, a uspijeva na bogatom tlu. Šafra raste iz lukovice, a cvatnja traje oko mjesec dana. 

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!