Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi zemljine kore viši od 500 metara. Prema starosti i geološkoj građi dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža. U nastavku saznajte koje su sve planine i gore u Hrvatskoj.
Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutarnje (seizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija-odnošenje zemlje uzrokovano kretanjem voda, denudacija-ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i atmosferilija ili širenja korijena biljaka, korazija, mehaničko oblikovanje stijena i dr.).
Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, istovremeno i planinska i nizinska, primorska i kontinentalna, ljepotom jedinstvena, a svojim prirodnim bogatstvom jedna od najbogatijih u Europi. Većina naših planina pripada Dinarskom planinskom sustavu.
Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih kraški reljef, dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije. Dinaridi se pružaju smjerom sjeverozapad-jugoistok, usporedno s jadranskom obalom.
Zahvaljujući blizini Zagreba, planinarski najpopularnije gore su Medvednica i Samoborsko gorje s obiljem staza, domova i drugih planinarskih ciljeva. Nešto dalje, ali ne manje zanimljivo je Žumberačko gorje i planine Hrvatskog zagorja (Kalnik, Ivanščica, Ravna gora, Strahinjščica, Kostelsko gorje, Cesargradska gora). Slavonske gore su Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora i Dilj.
Nadalje, u gore u Hrvatskoj spada i Gorski kotar, prostrano planinsko područje s mnogo planinarskih ciljeva i prijelazno područje između Alpa i Dinarida. Velik dio Gorskog kotara zauzima Velika Kapela u kojoj se nalaze prave planinarske poslastice: Bijele stijene, Samarske stijene, Bjelolasica, Klek. Na zapadnom i sjevernom rubu Gorskog kotara ističu se Risnjak, Tuhobić, Bitoraj, Viševica, Kobiljak i Medviđak.
Uz more se nalaze naše najviše i najljepše planine; Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, te planine Dalmacije (Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo). Nešto dalje od mora dižu se Svilaja, Promina, Kamešnica te Dinara, čiji je vrh Sinjal najviši u Hrvatskoj (1831 m).
Veličinom, ljepotom i bogatstvom zanimljivosti posebno mjesto među hrvatskim planinama zauzima Velebit. Velebit je ujedno i najduža hrvatska planina (od Senja do Zrmanje proteže se u dužinu više od 140 km).
Gore u Hrvatskoj su i otočne planine koje nisu odveć visoke, ali su zbog vidika na more i priobalne planine zanimljive kao planinarski ciljevi (vrhovi Brača, Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Paga, Raba, Kornata i dr.). Najviši otočni vrh Hrvatske je Vidova gora na Braču.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
