Dinarsko gorje račva se i pruža u nekoliko usporednih redova od kojih jedan nastavak niza uzvišenja sjevernije formira otoke sjevernog Jadrana.  Upravo ti otoci su dio planina u Dalmaciji, tj, nekadašnji dinarski visovi i doline, a potopljeni su podizanjem razine mora nakon otapljanja leda po završetku ledenog doba. 

Planine u Dalmaciji su Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo i Rilić i dr. manje planine i brda. 

Kroz Dalmatinsku zagoru se pruža središnji odnosno zagorski dalmatinski niz u kojemu su među ostalima planine u Dalmaciji: Promina, Moseć i Svilaja, Vrgorsko gorje i druge. 

Još južnije od ovih nizova, presječen dolinom i deltom Neretve, paralelno s obalnom linijom, i prateći tzv. dinarski smjer pružanja (SZ-JI) nalazi se lanac niskih planina uz Jadransko more, (doseže 1234 m) južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine koji se proteže na jug do masiva Orjena, na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Otočne planine u Dalmaciji nisu odveć visoke, ali su zbog vidika na more i priobalne planine zanimljive kao planinarski ciljevi (vrhovi Brača, Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Paga, Raba, Kornata i dr.). Najviši otočni vrh Hrvatske je Vidova gora na Braču.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!