Samonikle jestive šumske biljke su pored lova
bile najstariji čovjeku raspoloživ izvor hrane.
Danas je uporaba samoniklog jestivog šumskog bilja očuvana samo
kod rijetkih zajednica koje nisu imale dodir s onime što nazivamo
civilizacijom.
U posljednje vrijeme, interes za šumske biljke, kako kod nas tako i u svijetu, sve više raste pa samonikle jestive šumske biljke postupno polako ali sigurno ponovo zauzimaju mjesto koje im i pripada.
Malina
Trnina cvijet ili ljekovito šumsko voće
Glog
Bazga
Tu su još i medvjeđi luk, ljekovita šparoga, jarebika, oskoruša, kupina, šumske jagode, čičak, maslačak, borovnica, razne vrste gljiva, i mnoge druge koje ovdje nećemo spomenuti a tu su, na dohvat ruke, u šumi.
Šumske biljke su i one manje poznate, ali
podjednako vrijedne a to su tušt, barica, ljekovita potočarka,
maginja, rašeljka, žutika i crvena hudika i ostale.
U Hrvatskoj je branje samoniklih jestivih šumskih biljaka
najraširenije na jugu, u Istri, primorju, Dalmaciji,na otocima i
u Zagori.
Šumske biljke su u pravilu bogatije vitaminima i mineralima od drugog bilja, a bogato je mikroelementima. Prvenstvena blagodat ovih biljaka je što su bitno manje onečišćene najrazličitijim toksinima koje suvremeno poljodjelstvo koristi.
Osnovno pravilo je da pri branju bilja nikako ne smijemo biti pohlepni i željni da sve uzmemo za sebe te ne smijemo zaboraviti da o šumskim biljkama ovisi i ne malobrojni životinjski svijet. Šumske biljke sakupljaju se isključivo pažljivo birajući vrste koje zaista dobro poznajemo, a one rijetke i zaštićene vrste treba brati samo u ekstremnim situacijama.
Šumske biljkenisu samo besplatna hrana, nego su i besplatni prirodni lijekovi pa zato uzmite košaricu, izađite van i pogledajte što se sve skriva u obližnjem šumarku.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
