Soja je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura, a njezino zrno
sadrži 35 do 50% bjelančevina i 18 do 24% ulja.
Soja je tako i jedna od najstarijih kultura i uzgaja se više od
4000 godina. U svijetu se proizvodi na više od 70 milijuna
hektara, dok se u našim krajevima prosječno proizvede 40 do 50
000 ha. Općenito u svijetu i kod nas vlada veliki interes za
sojom zbog dobre ekonomske isplativosti.
Soja se koristi za prehranu stoke, prehranu ljudi (kruh, kolači,
zamjena za meso, sir, ulje …), te u raznim industrijama
(pekarska, farmaceutska, tekstilna, automobilska, u industriji
pesticida i dr.)
Soja je dobra u plodoredu jer obogaćuje tlo dušikom.
Vrlo važni faktori za proizvodnju soje su tlo, klima, sjeme,
gnojidba, obrada tla, sjetva i dr., a važna je i zaštita soje od
korova.
Prskanje soje protiv korova jedna je od najvažnijih
tehnoloških mjera.
Korovi mogu umanjiti urod soje od 10 do 100 %, ovisno o vrsti i
brojnosti korova te agroekološkim uvjetima uzgoja
soje.
Korovi niču, prije ili s nicanjem soje, (pogotovo širokolisni) i
razvijaju se brže od soje, budući da im niže temperature u to
vrijeme manje škode rastu.
Ako se korovi ne suzbiju u tom periodu na vrijeme, i ne obavi se
prskanje soje protiv korova posljedice su
velike, a kasnije ih je nemoguće riješiti.
Najagresivniji širokolisni korovi kod nas su: ambrozija, loboda,
štir, dvornici, mračnjak (abutilon), čičak, kužnjak, osijak, slak
i dr.
Od uskolisnih korova agresivni su: koštan, muhar, svračice,
divlji sirak (iz sjemena i rizoma), divlje proso i pirika.
Najčešće se prskanje soje protiv korova radi iza sjetve a prije nicanja soje.
Uspjeh suzbijanja korova u soji ovisi o vrsti korova; brojnosti
korova; tipu tla; plodoredu; klimatskim uvjetima; izboru
herbicida i dozi te kvalitetnoj aplikaciji
Vrijeme za prskanje soje protiv korova ovisi o
vrsti i brojnosti korova, vremenu njihova nicanja te klimatskim
uvjetima.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
