Soja je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura, a njezino zrno sadrži 35 do 50% bjelančevina i 18 do 24% ulja.  Soja je tako i jedna od najstarijih kultura i uzgaja se više od 4000 godina. U svijetu se proizvodi na više od 70 milijuna hektara, dok se u našim krajevima prosječno proizvede 40 do 50 000 ha. Općenito u svijetu i kod nas vlada veliki interes za sojom zbog dobre ekonomske isplativosti. Soja se koristi za prehranu stoke, prehranu ljudi (kruh, kolači, zamjena za meso, sir, ulje …), te u raznim industrijama (pekarska, farmaceutska, tekstilna, automobilska, u industriji pesticida i dr.)

Soja je dobra u plodoredu jer obogaćuje tlo dušikom. Vrlo važni faktori za proizvodnju soje su tlo, klima, sjeme, gnojidba, obrada tla, sjetva i dr., a važna je i zaštita soje od korova. Prskanje soje protiv korova jedna je od najvažnijih tehnoloških mjera.

Korovi mogu umanjiti urod soje od 10 do 100 %, ovisno o vrsti i brojnosti korova te agroekološkim uvjetima uzgoja soje.  Korovi niču, prije ili s nicanjem soje, (pogotovo širokolisni) i razvijaju se brže od soje, budući da im niže temperature u to vrijeme manje škode rastu.  Ako se korovi ne suzbiju u tom periodu na vrijeme, i ne obavi se prskanje soje protiv korova posljedice su velike, a kasnije ih je nemoguće riješiti. 

Najagresivniji širokolisni korovi kod nas su: ambrozija, loboda, štir, dvornici, mračnjak (abutilon), čičak, kužnjak, osijak, slak i dr.  Od uskolisnih korova agresivni su: koštan, muhar, svračice, divlji sirak (iz sjemena i rizoma), divlje proso i pirika. 

Najčešće se prskanje soje protiv korova radi iza sjetve a prije nicanja soje.

Uspjeh suzbijanja korova u soji ovisi o vrsti korova; brojnosti korova; tipu tla; plodoredu; klimatskim uvjetima; izboru herbicida i dozi te kvalitetnoj aplikaciji Vrijeme za prskanje soje protiv korova ovisi o vrsti i brojnosti korova, vremenu njihova nicanja te klimatskim uvjetima.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!