Ova visoko vrijedna ljekovita biljka je fantastičnog okusa i sirova. Za konzumaciju, kao grickalica, koriste se lisne peteljke i lišće.

Celer rebraš se uzgaja iz presadnica. Negdje ga sade u jarke, pa se kasnije obradi i malo nagrće. S obzirom na to da je sezona berbe celera rebraša duža, od srpnja pa sve do prvih jačih mrazeva i sadnju treba organizirati na isti način, u nekoliko navrata,  od početka svibnja do kraja lipnja. Tome naravno prilagođavamo i uzgoj presadnica.  Celer rebraš se za ranu berbu sadi se gušće, 11 - 17 biljaka po četvornom metru, a za kasniju berbu rjeđe, samo 8 - 10 biljaka po četvornom metru.

Ne smije se kasniti s berbom jer ako se kasni peteljke vanjskih listova postanu spužvaste i više nisu za upotrebu.

Celer rebraš bere se ručno rezanjem u zoni korjenova vrata i pri tome se odstrani nekoliko vanjskih listova. Nakon toga se odrežu gornji listovi, tako da ostanu peteljke dužine oko 40 cm.

Celer rebraš ima veliku hranidbenu i zdravstvenu vrijednost. Kao dodatak juhama i umacima koristi se lišće. Lisne peteljke jedu se svježe za  bolji apetit prije obroka ili se narežu u salate, a mogu se kuhati u pari kao prilog.  Lišće se može konzervirati sušenjem i zamrzavanjem. Korijen se najčešće jede nariban na rezance ili narezan na ploške. 

Ova biljka ima razmjerno malo vitamina, a najviše ima vitamina C. U korijenu su zastupljena vrijedna eterična ulja apiin, apiol, sedanolid i drugi. 

Celer rebraš dobar je diuretik, pospješuje izlučivanje žuči, rad bubrega, povoljno djeluje na cirkulaciju krvi, pomaže probavu, smanjuje količine šećera u krvi. 

Koristi se i kao čaj, a najbolje djeluju svježi pripravci, sok od lišća, peteljki ili korijena. Celer ima vrlo intenzivan miris pa ga je dobro je miješati sa sokom mrkve i cikle.

U Europi i Sjevernoj Americi celer rebraš je dosta raširena kultura. Najviše je  zastupljen u Italiji i Velikoj Britaniji, dok je kod nas više zastupljen korjenaš, a celer rebraš i listaš praktično su nepoznati. Najveći dio proizvodnje celera je u kućnim vrtovima i na obiteljskim gospodarstvima.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​ ​​