Hrvati su poznati kao nacija koja cijeni rituale, socijalizaciju i provođenje vremena u kafićima, a novo istraživanje agencije SmartUp na uzorku od 250 punoljetnih korisnika duhanskih i nikotinskih proizvoda diljem Hrvatske pokazalo je da smo ipak promijenili navike u koronakrizi i u kafićima provodimo manje vremena.
Tijekom radnog dana muškarci na pauze odlaze češće, ali ženama pauze traju dulje. Cilj istraživanja bio je otkriti navike i stavove punoljetnih korisnika duhanskih i nikotinskih proizvoda o pauzama koje dnevno uzimaju, a obuhvatilo je razdoblje prije koronakrize i nakon popuštanja epidemioloških mjera.
Male office worker sitting on floor of storage area, smoking cigarette
17,5 minuta dnevno na puš-pauzi
Podaci tako pokazuju da Hrvati na pauze za korištenje duhanskih i nikotinskih proizvoda prosječno tijekom radnog dana potroše 17,5 minuta te uzimaju malo više od tri pauze dnevno.
Zanimljivo je i da gotovo četvrtina ispitanika uzima pet ili više pauza tijekom dana, trećina na njima ostaje između 11 i 20 minuta, a svi koji ne mogu ići na pauzu na izbor imaju nove nikotinske proizvode za oralnu upotrebu (npr. Velo).
Hrvati su dosta oprezniji zbog aktualne situacije pa se nakon ukidanja epidemioloških mjera nisu u potpunosti vratili omiljenim navikama. Vrijeme provedeno u kafićima očekivano je kraće. Tijekom radnog dana u kafićima se u prosjeku provodi 16 minuta manje, dok je vikendom razlika još značajnija - u kafićima čak 36 minuta manje, odnosno u prosjeku gotovo sat i 30 minuta tjedno.
Mladi u kafićima i do dva sata
U uobičajenim okolnostima, u kafićima u prosjeku radnim danom provodimo 41 minutu, dok tijekom vikenda na ovu naviku trošimo gotovo duplo više vremena - 81 minutu. Kave se u Zagrebu vikendom tradicionalno piju najdulje (u prosjeku gotovo sat i pol), dok preko tjedna u kafićima najviše vremena provode na obali (nešto manje od sat vremena dnevno).
Očekivano, u kafićima najdulje sjede mlađi od 30 godina, radnim danom prosječno jedan sat, a vikendom gotovo dva sata.
Istraživanje je također pokazalo što korisnicima pojedinih duhanskih i nikotinskih proizvoda najviše smeta kod korištenja. Svakom četvrtom korisniku klasičnih cigareta smeta cijena, korisnici e-cigareta kao najveću manu izdvajaju štetnost za zdravlje, a ispitanici koji koriste uređaje za zagrijavanje duhana kao najveći nedostatak navode vrijeme čekanja da se uređaj napuni.
