ŠTO KADA VINO NIJE VINO /

U Hrvatskoj je sve više 'lažnih vina': Evo o čemu je točno riječ i mogu li se ona prepoznati već na policama trgovina

Lažno vino niže je kvalitete, a ono se uglavnom radi od ostatka ostataka

11.10.2022.
20:40
VOYO logo

Francuzi kažu da se u vodi vidi lice, a u vinu čovjekovo srce. No, što onda kada vino nije vino. Bojom, mirisom i okusom "lažno" vino mogu prepoznati samo iskusni. "Vino nema prejako tijelo, ako je onako 'vodenasto' možemo pretpostaviti, ali ne možemo ništa dokazati", kaže za RTL Danas Petar Crvik, enolog i vinar. To može jedino laboratorijska analiza stabilnih izotopa u vinu.

"Pomoću njih se može utvrditi dodatak šećera i vode u vinu što nije dozvoljeno i također se može potvrditi da li je podrijetlo šećera iz šećerne repe ili šećerne trske", kazala je Renata Leder iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo, HAPIH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata zatražili su analizu 14 vina. A ona je pokazala kako je lažnih njih 7. Dva dolaze iz Hrvatske, jedno iz Bosne i Hercegovine, a 4 iz Kosova. Uvezena vina trećih zemalja označena su kao Rajnski rizling, vranac i graševina. A graševina je najzastupljenija sorta u Hrvatskoj. Dolazak lažnih vina na tržište jak je udarac za vinare.
"Tu ne samo da nanose štetu nama hrvatskim vinarima nego sigurno i potrošačima koji su sve više educiraniji i imaju kulturu stola i poznaju vino. Tako da u principu se dira i u nekakvu njihovu opću kulturu", kazao je Igor Deak, enolog i vinar.

U prošloj godini u Hrvatsku je uvezeno gotovo 9 milijuna litara vina. Najviše iz Sjeverne Makedonije, zatim Kosova i Italije. Cijena tog vina uglavnom je niža, ali vino jeftinije od 20 kuna, kažu vinari, već treba biti sumnjivo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Čim je nešto toliko prejeftino.. Mi vinari znamo kolika je cijena koštanja od proizvodnje grožđa do repromaterijala, boce i čepa. Znači troškovi su ulazni samo sigurno po boci 15-ak kuna tako da ne možemo davati vino za 20 kuna po boci", kazao je Deak. Lažno vino niže je kvalitete, a ono se uglavnom radi od ostatka ostataka.

"Masulj koji je jednom već iskorišten za proizvodnju normalnog vina, da se na njega doda voda i šećer i da se izvuče ono malo što je još ostalo boje i ostalih sastojaka", objašnjava Crvik.
Državni inspektorat napominje kako su inspekcijski postupci još u tijeku jer za sada je dvoje proizvođača zatražilo drugu analizu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo