Poznato je da je globalna zaraza dovela i do povećanog psihičkog pritiska na ljude. Najviše su pogođeni oni koji su i prije pandemije imali problema s psihičkim zdravljem, piše Deutsche Welle.
Jedna od njih je Jay, tridesetrogodišnja majka iz američke savezne države Montane. Prije desetak godina je dobila rijetku hormonsku bolest i tada je pokušala dva puta izvršiti samoubojstvo. Za prvi program njemačke javne radio-televizijske kuće ARD ona kaže da su joj se s pojavom epidemije vratile sucidalne misli. Dobila je i simptome koji su ukazivali na zarazu koronovirusom.
Stručnjaci predviđaju 75.000 samoubojstava
"Postojalo je samo jedno mjesto gdje sam se mogla testirati. Nisam znala hoće li me primiti, a osjećala sam se bolesno i pod stresom. Onda su odjednom ponovo iskrsle te misli o samoubojstvu."
Posljednjih tjedana mnogi Amerikanci osjećaju se očajno i nemoćno. U brojnim saveznim državama je policijski sat na snazi od sredine ožujka. Nezaposlenost je na rekordnoj razini. Osim toga, ljudi su nesigurni i zabrinuti za budućnost. Američki znanstvenici u jednom istraživanju procenjuju da će idućih godina 75.000 Amerikanaca više izvršiti samoubojstvo ili umrijeti zbog zloupotrebe droge i alkohola.
Jack Westfall, direktor Centra Robert Graham, radio je u navedenom istraživanju. On kaže da egzistencijalni strahovi povezani s gubitkom posla najčešće dovode do samoubojstava i dodaje: "Drugi čimbenik je socijalna izolacija. U ovom obliku je nismo još imali ni u SAD-u niti bilo gdje drugdje. Poznato nam je da socijalna izolacija dovodi do psihičkih poremećaja pa tako poprilično doprinosi povećanju broja samoubojstava i konzumacije droge“.
Nasilje u obitelji poraslo za 78 posto
Raširen je i strah ljudi da bi neko iz njihove obitelji mogao oboljeti. Stručnjaci kažu da su svi pogođeni posljedicama pandemije, ali da su posebno osetljive neke grupe kao što su afroamerička, latinoamerička i ruralna populacija, kao i osobe niskog socio-ekonomskog statusa koje brzo ostaju bez posla. Na SOS-telefone za psihološko savjetovanje ovih dana u SAD-u vlada prava navala. Nancy Lubin koja radi za jedno takvo savjetovalište izjavila je za CNN da je nasilje u kući poraslo za 78 posto, a seksualno zlostavljanje za 44 posto. Uza sve to povećavaju se i konzumacija droga i depresije.
Westfall zahtijeva da američka vlada uloži više novca u zdravlje građana. Jedna od ideja je i pristup internetu za sve kako bi ljudi barem putem interneta bili povezani, ali i ponude za terapiju ili psihološku pomoć. Važno je, kako kaže Westfall, da se očuvaju socijalne veze između ljudi uz poštivanje propisane fizičke udaljenosti.
Propisane restrikcije dovode do otuđenja
S ove strane oceana, u Njemačkoj, ljude muče slične brige. Propisane restrikcije dovode do svojevrsnog otuđenja. Njemačka psihijatrica Iris Hauth kaže da fizička distanca uz nošenje maske sasvim sigurno mijenja to kako vidimo druge i kako oni nas vide s obzirom da ljudi ne komuniciraju samo verbalno, već i gestikuliranjem i mimikom: "Ništa od toga više ne možemo razaznati zbog udaljenosti i maske pa ne možemo prepoznati emotivno stanje drugog čoveka", kaže ona za list Frankfurter Rundschau.
Psiholog i stručnjak za tržište Stefan Grünewald je za radio Deutschlandfunk izjavio da, za razliku od prve faze, u kojoj je prevladavao strah od zaraze, sada na površinu isplivavaju egzistencijalni strahovi – od gubitka radnog mjesta, propasti firme i sl. "Već sada imamo deset milijuna ljudi na skraćenom radu. Postoji opasnost da veliki dio tih ljudi jednom ostane bez posla", kaže Grinevald.
I prije pandemije 5 milijuna Nijemaca patilo od depresije
Kao što navodi Njemačka liga za borbu protiv depresije (DDL), oko pet milijuna njemačkih građana je prije izbijanja pandemije bolovalo od depresije – brojka se odnosi na godinu 2017. A prema brojkama njemačkog Saveznom zavoda za statistiku te godine je samoubojstvo izvršilo 9.235 Nijemaca. Najčešći uzrok je bila depresija. Te brojke pokazuju razmjere problema koji se u izvanrednim okolnostima zaoštrava. Osim toga, društvo se sve više polarizira na one koji su se dobro prilagodili mjerama i one kojima ih je preko glave i smatraju ih neodrživima.
Sve ovo govori da su brige i strahovi Amerikanaca, Nijemaca, ali i većine ljudi širom svijeta vrlo slični. I da je najosjetljivijima hitno potrebna pomoć da ih egzistencijalni strahovi ne bi uvukli u svoj vrtlog.
