Dinosauri jesu golema bića, ali novo istraživanje pruža dokaze da su njihovi preci bili mnogo manji, prenosi BBC. Dokaze pruža fosil novoopisanog rođaka dinosaura otkriven na Madagaskaru, koji je živio prije 237 milijuna godina i bio tek 10 centimetara visok.
Taj bi primjerak mogao pomoći da se razjasni trenutno nejasno porijeklo pterosaura, krilatog reptila koji je vladao nebom u isto vrijeme kad su živjeli dinosauri. Rad je objavljen u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
"Opća je predodžba o dinosaurima kao divovima", kaže koautor rada Christian Kammerer iz prirodoslovnog muzeja u Sjevernoj Karolini. "No, ta je nova životinja vrlo blizu točke razvojnog razlaza dinosaura i pterosaura i šokantno je malena".
Tek poslije stigli do divovskih veličina
Primjerak nazvan kongonafon keli otkrio je 1998. na Madagaskaru tim paleontologa prevođenih Johnom Flynnom iz Američkog muzeja prirodne povijesti u New Yorku. Dinosauri i pterosauri pripadaju istoj grupi no njihovo porijeklo slabo je poznato jer je malo fosilnih ostataka iz vremena njihovih početaka pronađeno.
Kongonafon nije prvi otkriveni maleni fosil iz vremena njihovih početaka no ranije se takve jedinke smatralo izoliranim iznimkama. Znanstvenici su smatrali da je veličina tijela bila nepromijenjena kod prvih arhosaura - velike skupine reptila koja je uključivala ptice, krokodile, dinosaure koji nisu letjeli, pterosaure i prve ornitodirane.
Vjeruje se da su razvojem dinosaura stigli do divovskih veličina. "Analizirajući veličinu tijela kroz evoluciju arhosaura pronašli smo uvjerljive dokaze da se ona značajno smanjila u ranoj povijesti razvoja linije dinosaura i pterosaura", kaže dr. Kammerer.
Nejasnoće oko kože dinosaura
Način trošenja zubiju kongonafona sugerira da se hranio insektima. Prelazak na takvu ishranu koja je povezana s manjom veličinom tijela mogao je pomoći ranim ornitodiranimsa da prežive prelaskom na prehanu kojom nisu konkurirali tada živućim 'rođacima' mesojedima.
Rad sugerira i odgovor na nejasnoće oko kože, koja se kreće od jednostavnih vlakana do perja, a što je uočeno i kod dinosaura i kod pterosaura. To bi mogla biti posljedica reguliranja tjelesne temperature sićušnih predaka.
Zadržavanje topline u malim tijelima teško je, a vrijeme kad su živjeli - sredina i kraj trijasa obilježeni su klimatskim ekstremima. Znanstvenici vjeruju da su tada noći bile vrlo hladne a danju je bilo toplo.
