Martinje, tradicionalna proslava blagdana sv. Martina, jedna je od najomiljenijih jesenskih svetkovina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovaj dan, koji se obilježava 11. studenog, posebno je drag ljubiteljima dobre kapljice i bogate trpeze. No, Martinje nije samo prilika za uživanje u mladom vinu i ukusnoj hrani, ono je duboko ukorijenjeno u našu kulturnu baštinu i nosi sa sobom bogatu tradiciju i običaje.
Martinje je mnogo više od običnog blagdana, to je proslava tradicije, zajedništva i plodova rada. Kroz ceremoniju krštenja mošta, bogatu trpezu i veselo druženje, ovaj dan podsjeća na važnost očuvanja hrvatske kulturne baštine i tradicijskih običaja. Dok uživate u mladom vinu i ukusnim jelima, važno je prisjetiti se i izvornog značenja ovog blagdana, a to je proslava dobrote i milosrđa sv. Martina.
Sveti Martin
Sveti Martin je bio rimski vitez iz pokrajine Savarije, na području današnje Mađarske. Rođen je 316. godine, a umro 397. godine. Poznat je po svojoj blagosti i milosrđu, a legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina i vješt vinogradar. Upravo ga je to, prema predaji, potaknulo da uvede običaj krštenja mošta.
Martin je služio kao vojnik u rimskoj vojsci, ali je kasnije napustio vojnu službu i posvetio se duhovnom životu. Postao je biskup grada Toursa u Francuskoj i prvi je svetac koji nije bio mučenik. Zanimljiva je priča o tome kako je postao biskup - navodno se protivio imenovanju pa se sakrio među guskama, no one su ga svojim graktanjem odale, piše povijest.hr.
Sveti Martin je, osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, uzgajivača konja, pa čak i švicarske papinske garde.
Proslava Martinja
Martinje se slavi kao dan kada se mlado vino, poznato kao mošt, simbolično "krsti" i postaje pravo vino. Ovaj običaj ima duboke korijene u vinogradarskoj tradiciji i označava kraj vinogradarske sezone. To je vrijeme kada se slavi trud vinogradara i uživa u plodovima njihovog rada. U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U srednjem vijeku, 11. studeni je u cijeloj Europi bio važan sajamski dan kada su se završavali mnogi ugovori, vraćali dugovi i plaćali porezi.
Proslava Martinja toliko je važna da je u nekim dijelovima Hrvatske dobila status nematerijalnog kulturnog dobra. Posebno se ističe Općina Sveti Martin na Muri, koja je od Vlade dobila rješenje "o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja".
Martinje se najviše slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice u vinorodnim krajevima. Zagorje, Međimurje, Prigorje, Moslavina i Slavonija poznati su po svojim raskošnim proslavama Martinja. U ovim regijama, mnoga sela i gradovi organiziraju posebne događaje i manifestacije povodom ovog blagdana.
Mnogi vinari otvaraju svoja vrata posjetiteljima, nudeći degustacije mladog vina i tradicionalna jela. Mnoge vinarije organiziraju posebne večere i programe povodom Martinja. Glavni moto Martinja u većini hrvatskih krajeva mogao bi se sažeti u frazu "Jesti, piti i veseli biti". Ova proslava je prilika za okupljanje obitelji i prijatelja, uživanje u dobroj hrani i piću, te veselje i druženje.
U mnogim mjestima, Martinje je više od jednodnevne proslave. Često se organiziraju višednevni festivali s bogatim kulturnim i gastronomskim programom. Ovi događaji često uključuju nastupe lokalnih glazbenih sastava, izložbe umjetnina, te razne radionice vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo.
Običaji za Martinje
Gastronomska ponuda za Martinje je bogata i raznovrsna, ali postoje neka jela koja su gotovo neizostavna na svakoj martinskoj trpezi. Na prvom mjestu svakako je pečena guska s mlincima. Ovo tradicionalno jelo vezano je uz legendu o sv. Martinu i guskama koje su ga odale.
Uz gusku, često se služe i druga mesna jela poput pečene patke, purice ili svinjetine. Nezaobilazni su i sezonski prilozi poput pečenih jabuka, kiselog zelja i raznih vrsta krumpira. Od slastica, često se pripremaju kolači s jabukama, orasima ili makom. Naravno, uz svu tu hranu, neizostavno je i mlado vino. Ovo je prilika da se prvi put okusi vino od grožđa iz posljednje berbe, koje je do tada bilo u procesu fermentacije.
Centralni običaj Martinja je ceremonija "krštenja mošta". Ovo je šaljivi obred u kojem se mošt simbolično pretvara u mlado vino. U ceremoniji sudjeluju razni "dužnosnici" poput "vinskog biskupa", "kuma" i "kume", a cijeli proces prate duhovite molitve i pjesme.
U većini kontinentalnih krajeva Hrvatske, posebice u Zagorju, ceremonija krštenja mošta je pravi mali spektakl. U njoj sudjeluju domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta te biskup sa svojom svitom. Ova vesela družina kroz pjesmice i pošalice "krsti" mošt, pretvarajući ga simbolično u mlado vino.
POGLEDAJTE VIDEO: Sanja Doležal posvetila 'Najdraže moje' heroini koja je unatoč teškim dijagnozama bila na koncertu
