U mrklom mraku špilje prepune šišmiša u Gabonu, speleolog i biolog Olivier Testa našao se licem u lice sa strašnim stvorenjem crvenih očiju i narančastih ljuski. "Bio je možda dva, tri metra od mene i oči su mu bile jarko crvene. Zrcalile su moje svjetlo. Strašno sam se uplašio", kaže Testa.
Tijekom svoje karijere, vidio je mnoge čudesne i neobične stvari, ali ništa nije bilo bizarno poput ovog narančastog reptila crvenih očiju.
Testa i njegov kolega Matt Shirley, stručnjak za krokodile, prvi su put špilje Abanda posjetili 2009. nakon što je arheolog Richard Oslisly u špilji vidio krokodile. Vraćali su se tamo šest puta.
"Prvo smo potvrdili da u špilji zaista žive krokodili, a kada smo jednoga izvukli van, bio je žarko narančast. To je bilo nevjerojatno", rekao je Testa za CNN.
Za sada se malo zna o misterioznim krokodilima, no istraživanje koje vodi Shirley ukazuje na to da vjerojatno evoluiraju u potpuno novu vrstu. U prilog toj teoriji ide to što imaju drugačiju haplogrupu od drugih afričkih patuljastih krokodila koji žive vani.
"Oblik glave ovih krokodila je prilično arhaičan, čeoni nabori su vrlo izraženi, a njihov haplotip se ne može naći nigdje drugdje osim u špiljama. Čak i krokodili koji žive neposredno vani imaju drugu haplogrupu" ističe Oslisly.
Prvo što je istraživačima upalo u oči je njihova narančasta boja. Znanstvenici nisu potpuno sigurni, ali pretpostavljaju kako je to posljedica kiselog okruženja.
"Ovi krokodili žive okruženi izmetom šišmiša što je prilično negostoljubiv okoliš. Kemijski nagriza kožu i izbjeljuje ljuske. No tako nešto nije moguće nedvosmisleno dokazati", ističe. Prvi narančasti krokodil kojeg su pronašli bio je dug oko 170 cm i bio je jedan od najvećih patuljastih krokodila kojeg je Shirleg ikada vidio. No osim boje, ovi krokodili se izdvajaju još po nečemu. Krokodili uglavnom trebaju sunce kako bi regulirali svoj metabolizam. Ovi krokodili mogu preživjeti godinama u tami.
Testa nagađa kako su ovi krokodili drukčiji vjerojatno zato jer su ostali zarobljeni, s obzirom na to da je sustav špilja prilično izoliran.
"Možda je u pitanju samo reprodukcija unutar vrlo male populacije. Ako biste uzeli sto ljudi i ostavili ih izolirane 1000 godina, i oni bi počeli mutirati", zaključuje Testa.
Znanstvenici su uzeli njihove uzorke krvi, no i dalje žele biti potpuno sigurni prije nego ih proglase potpuno novom vrstom. Najvažniji parametri su svakako geni i ishrana. A što krokodili koji velik dio svog života provode u špilji jedu? Pa, šišmiše.
"U njihovu probavnom traktu smo pronašli kosture šišmiša, ali i mnogo drugih stvari poput zrikavaca, puževa i školjki", ističe Testa.
