Nova međunarodna studija izdala je blistavu mapu za obnavljanje morskih ekosustava do zdravih razina - a ako se to ostvari, svjetski oceani mogli bi se oporaviti do svoje nekadašnje slave već do 2050. godine, odnosno, u roku jedne generacije.
Studija u kojoj su sudjelovali neki od vodećih svjetskih pomorskih znanstvenika koji rade na četirima kontinentima, u 10 zemalja i na 16 sveučilišta, koristi dokaze uspješnih intervencija očuvanja diljem svijeta kako bi preporučila ključne korake koje međunarodna zajednica može poduzeti kako bi obnovila morski život.
Granica izumiranja
Uspješni projekti očuvanja istaknuti istraživanjem uključuju nedavni porast broja grbavih kitova nakon završetka komercijalnog lova u jugozapadnom Atlantiku koji je vrstu doveo do ruba izumiranja.
Istraživači su otkrili da, iako je ljudska aktivnost često imala razoran utjecaj na morski okoliš, postoje dokazi da je morski život nevjerojatno stabilan. Iako su tijekom 20. stoljeća postojali nagli gubici u morskoj biološkoj raznolikosti, gubici populacije usporavaju i na nekim mjestima odskaču u prva dva desetljeća 21. stoljeća.
"Uspjeh mnogih projekata očuvanja mora posljednjih godina ilustrira kako možemo doista promijeniti život u našim oceanima ako primijenimo naučene lekcije pravovremeno i žurno", izjavio je suautor studije, profesor Callum Roberts s Odjela za okoliš i geografiju na Sveučilištu York.
"Prekomjeran ribolov i klimatske promjene pojačavaju svoje učinke, ali nada u znanosti obnove ipak postoji. Sada imamo vještine i stručnost kako bismo mogli obnoviti vitalna morska staništa, poput grebena kamenica, močvara mangrova i slanih močvara - koji čine naša mora čistima, naše obale zaštićenima i pružaju hranu za podršku čitavim ekosustavima", dodao je.
"Znanost nam daje razlog da budemo optimistični u pogledu budućnosti naših oceana", zaključio je Roberts.
Klimatske promjene
U osvrtu se navodi da se za većinu komponenata morskih ekosustava može poboljšati stopa oporavka morskog života kako bi se postigao značajan oporavak u roku od dva do tri desetljeća, ako se izborimo s klimatskim promjenama i primijenimo učinkovite intervencije u velikoj mjeri.
Istraživači su identificirali devet komponenti ključnih za obnovu podvodnog života, slanih močvara, mangrova, morske trave, koraljnih grebena, algi, grebena kamenica, ribarstva, golemih životinja i dubokog mora.
Izvještaj identificira specifične akcije za zaštitu vrsta, zaštitu prostora, obnavljanje staništa, smanjenje zagađenja i ublažavanje klimatskih promjena, prenosi Good News Network.
Preporučene akcije uključuju identificirane mogućnosti, koristi i sanacijske radnje. One pružaju opipljivu mapu puta za postizanje zdravog oceana koji pruža ogromne koristi za ljude i planet.
Izvještaj kaže da uspjeh u velikoj mjeri ovisi o potpori predanoga i otpornoga globalnog partnerstva vlada i društava okupljenih oko istoga cilja. Također će zahtijevati velika financijska sredstva, ali nova studija otkriva da će ekološka, ekonomska i društvena dobit od obnove morskoga života biti dalekosežna.
"Nalazimo se na točki gdje možemo birati između nasljeđa otpornog i živopisnog oceana ili nepovratno poremećenog oceana", rekao je Carlos Duarte, vodeći autor studije i profesor morskih znanosti.
"Naša studija dokumentira oporavak morskih populacija, staništa i ekosustava nakon prošlih intervencija u očuvanju i pruža konkretne, utemeljene na dokazima preporuke za razmjenu dokazanih rješenja na globalnoj razini", zaključio je Duarte.
Ispričajte nam svoju pozitivnu priču i rado ćemo je objaviti i podijeliti sa stotinama tisuća naših čitatelja. Svoje priče nam šaljite na mail vijesti@portal.net.hr ili nam jednostavno pišite na Facebooku. Zajedno smo u ovome.
