Igor Galaš je hrvatski nagrađivani dizajner koji je sinoć u Muzeju za umjetnost i obrt otvorio svoju izložbu "Na iglama – Modni dizajn Igora Galaša". Izloženo je tako više od 80 predmeta, odjeće i nacrta iz kolekcija od 2006. do 2012. godine, a presjek njegove karijere možete pogledati do 28. siječnja 2018. godine.
Osim impresivnih komada iz nagrađivanih kolekcija, Galaš je predstavio i potpune outfite iz svojih sezonskih kolekcija, zatim iz kolekcija svojeg brenda Mamita u kojem surađuje s mamom Maricom te predivnih oglavlja njegovog suradnika Maria Treščeca, koji sve Galaševe kolekcije upotpunjava frizurama i oglavljima osmišljenima specijalno za njegove kolekcije. Popričale smo s njim, a on nam je otkrio djelić svog magičnog svijeta pletiva :)
Kako je počela cijela priča s pletenjem?
"Pletenje me fascinira od malih nogu. Mama je voljela plesti dok sam bio mali i uvijek bih je promatrao. Zanimalo me kako se od klupka vune dobije konkretan predmet. Na početku mi je išlo teško, ali sam onda naučio i sada ne mogu bez pletenja. Ne prođe dan da ne pletem. Kad nekim slučajem ne pletem, jednostavno mi je čudno."
Od kuda inspiracija za odjevne predmete?
"Inspiraciju pronalazim u svemu što me okružuje. Teme iz prirode su one koje najčešće koristim. Čak i kad dobijem unaprijed zadanu temu, uvijek kroz nju provučem prirodu. Volim te organske stvari koje onda pretočim u pletenine koje izrađujem."
Koliko je teško plesti? Koliko vam je potrebno za jednu kreaciju?
"Meni više nije teško plesti, ali nisu svi strpljivi. Neki koji tek počinju plesti kažu kako im nije lako i da ponekad osjećaju nervozu. Mene pletenje opušta i nije mi problem raditi čak i one velike stvari.
Za neke predmete mi je potrebno par sati da ih ispletem, dok za neke do tri mjeseca. Takva je bila vjenčanica koju sam pleo s tankim koncem i tankim iglama. Sve ovisi o materijalu. "
Jeste li jedini u Hrvatskoj koji se bavi pletenjem?
"Za ručno pletivo sam jedini, jedini koji ide na natjecanja i čiji je rad priznat. S jedne strane mi je drago zbog toga, a s druge bih htio da postoji još netko kako bi ljudi čuli za pletenje."
Zovu vas i 'Kralj pletiva'. Je li put prema uspjehu bio trnovit?
"Da, laska mi ta titula. Moj je put bio zapravo vrlo lagan, sve je teklo nekako lijepo. Krenuo sam vrlo rano. Odmah sam u djetinjstvu znao što želim raditi u životu. Išao sam u školu Primjenjene umjetnosti i dizajna, smjer Dizajn tekstila, zatim na Tekstilno- tehnološki fakultet, gdje sam diplomirao Modni dizajn. Putem sam učio nove tehnike, a to mi je kasnije pomoglo. Imao sam veliku potporu obitelji i fakulteta u svakom trenutku. Uvijek bih osvojio nešto na natjecanjima na koje sam slao svoje kreacije. Naravno, postoji i onaj drugi dio koji se treba izdržati, a to su financije i brojna odricanja, ali na kraju se ipak isplati."
Nije li neobično da je pletivo svoje mjesto pronašlo i na izložbi imena "Na iglama"? Kako je došlo do ove suradnje?
"Dobio sam poziv da napravim veliku izložbu od Muzeja za umjetnost i obrt i objeručke ga prihvatio. Zahvalan sam im što su odlučili svima pokazati moj rad. Izložba je dogovarana kroz četiri godine, za koje je vrijeme kustosica Andrea Klobučar proučavala moj rad i na kraju se odlučila na najbolje.
Izložba se zove 'Na iglama' jer se na izložbi ne nalazi samo pletivo, već i šivani, ali i krojeni predmeti, a igle se koriste u svim slučajevima."
U sklopu izložbe se održava i "Isprepletena radionica", što nam možete reći o tome?
"Radionice su počele u 12. mjesecu, a izrađivali smo s djecom anđele i kuglice od vune. Okitili smo bor od četiri metra u samo dva dana, a došlo je preko 50 djece. U siječnju će biti još radionica u sklopu izložbe 'Balet i strast Jelka Yureshe' gdje ću kao gost s djecom izrađivati pletene balerine."
Koji su vam daljnji planovi?
"Na zatvaranju izložbe, 28. siječnja predstavit ću svoje tri nove odjevne kolekcije. Proljeće 2018., brand Mamita za proljeće/ljeto 2018. te svoju veliku avangardnu kolekciju jesen 2018./zima 2019., na kojoj radim posljednje dvije godine. U pregovorima sam da izložba postane gostujuća te da se prikaže u drugim gradovima diljem Hrvatske, kao i u inozemstvu, kako bi je vidjelo što više ljudi."
