Ljudska vrsta ostavila je traga na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje žude za neotkrivenim mjestima.
Mir i spokoj mogu se naravno pronaći u šetnji Dolomitima ili kanuingu u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara. Pitanje, koje muči i znanstvenike, glasi postoji li na Zemlji mjesto toliko udaljeno i nepristupačno da ga dosad nitko nije ni primijetio.
Geografija ima termin upravo za takva mjesta - nepristupačni polovi.
''Pol nepristupačnosti označava mjesto koje je najzahtjevnije za doseći zbog udaljenosti od zemljopisnih oblika koji bi mogli omogućiti pristup tom mjestu'', objasnili su iz zemljopisnog odsjeka kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari.
Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili oceanske točke. Kontinentalni polovi su dijelovi kopna najudaljeniji od obale, primjerice Euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na sjeverozapadu Kine na granici sa Kazahstanom.
Oceanski ekvivalent je Point Nemo u Južnome Pacifiku, točka udaljena gotovo 2700 kilometara od najbližeg kopna, otoka Pitcairn. Najudaljeniji otok na svijetu je nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog oceana i u vlasništvu je Norveške od 1930.
Otok nažalost ima malo za ponuditi avanturistima željnih bijega od civilizacije. Zbog oštrih vremenskih uvjeta, otok je dom tek lišajevima, mahovini i gljivicama koji rastu na dijelovima koji nisu smrznuti. Od životinja mogu se pronaći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice koje podnose niske temperature.
Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? Ljudska je vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svagdje, kaže Reinhold Leinfelder, geobiolog na sveučilištu u Berlinu.
Čak i na Nemu vide se tragovi civilizacije - mikroplastika.
