Prosječna cijena kunovine pala je 55 posto na dražbi finske aukcijske kuće Saga Furs, dok Kopenhagen Fur, najveća aukcijska tvrtka za krzno u svijetu, u Danskoj ove godine bilježi pad prodaje od 40 posto. To ujedno čini trećinu danskog izvoza u Kinu.
Skladišta puna skupih neprodanih zaliha, kupljenih za vrijeme buma krzna u Kini 2013. godine, prisilit će mnoge nove kineske kupce da napuste tržište. Osim što je ugrožena ekonomska održivost europskih uzgajivača kuna, ova je industrija sve više izložena snažnoj javnoj i političkoj raspravi zbog metoda ubijanja životinja i problema u ponašanju koji se javljaju zbog držanja aktivnih predatora u malim žičanim kavezima.
Životinje zatočene na farmama pate od rođenja u malim, prljavim kavezima sve do usmrćenja strujom, lomljenjem vratova ili gušenjem plinom, dok one ulovljene u divljini danima umiru uhvaćene u zamke.
Prema izvješću koje je 2001. godine objavio Znanstveni odbor za zdravlje i dobrobit životinja Europske komisije, krznene životinje nisu prikladne za uzgoj ili razmnožavanje na farmama, piše Glas Slavonije.
Krzno nije ni ekološko, jer se za njegovu obradu nemilosrdno troše prirodni resursi, pitka voda i opasne kemikalije. Većina građana u različitim europskim državama – primjerice 78 posto u Švedskoj, 73 posto u Hrvatskoj, 85 posto u Italiji - smatra da je uzgoj kuna radi luksuznog proizvoda poput krzna neprihvatljivo.
