Polarnim se u matematičkom smislu smatraju krajevi na sjevernoj polutki sjeverno od sjeverne polarnice (66° 33′ s.g.š.) te na južnoj polutki južno od južne polarnice (66° 33′ j.g.š.), a gdje žive polarni medvjedi?
U geografskom smislu najčešće se za granicu sjevernih polarnih
krajeva uzima izoterma +10°C najtoplijeg mjeseca ili sjeverna
granica drveća. Za sjeverne polarne krajeve upotrebljava se naziv
Arktik dok se za južne polarne krajeve koristi naziv
Antarktik.
Život polarnog medvjeda (Ursus maritimus) vezan je uz ledom
okovano more. Njegovo omiljeno stanište je “arktički prsten”,
vode i otočni arhipelag Arktika.
Polarni krajevi na sjevernoj i južnoj polutki u mnogočemu se
razlikuju, ali vegetacija polarne klime koja na njima vlada
gotovo pa je jednaka, mogli bismo reći nepostojeća, čime se onda
hrane, kako i gdje žive polarni medvjedi?
- sjeverni medvjed
Sjeverni polarni medvjedi žive na područjima oko sjevernog pola
pokrivenim vječnim snijegom i ledom. Bez leda, polarni medvjedi
teško se preživljavaju (puno su arktičkih životinja), a svake
godine Zemlja postala toplije i više leda se topi na
Arktiku.
Najviše vole područja s većim otvorenim vodenim površinama i
širim obalnim područjima. Žive samotnjački i aktivni su tijekom
čitave godine. Neobično su uporni, a u potrazi za hranom mogu
provesti veći dio dana. Najčešći način prehrane sjevernog
medvjeda je lov, a njihov glavni plijen su tuljani.
Sjeverni su medvjedi odlični plivači koji se bacaju u vodu naglavce poput pasa. Mogu plivati brzinom od više desetaka kilometara na sat. Otvorenim očima i zatvorenim nosnicama rone ispod površine vode gdje izdrže i više od dvije minute.
Mjesta gdje žive polarni medvjedi sve su više ugrožena otapanjem leda i svi moramo raditi na borbi da se to zaustavi.
