Europska vidrica je vrsta iz porodice kuna porijeklom iz Europe. Spada u krznaše i poznata je i kao nerc životinja od koje se dobiva poznato krzno. Nerc krzno je dakle krzno europske vidrice koje je tamnosmeđe do crne boje, s uskim bijelim rubom oko usana.  Prema plemenitosti, krznaši i njihova krzna dijele se na plemenite (vidrica, kuna, činčila, polarna i srebrna lisica, dabar, vidra), poluplemenite (nutrija, crvena lisica, rakun, ris, ondatra) i obične (vjeverica, kunić, divlja mačka, krtica, hrčak). 

Europska vidrica živi uz vodu i hrani se uglavnom žabama, rakovima i ribama koje lovi u vodi, te malim glodavcima, pticama i kukcima.

Mužjak je dugačak oko 430 milimetara, a ženka dosegne 400 milimetara. Europska vidrica je okretna i brza te spretno roni i pliva.

Europska vidrica nalazi se na popisu kritično ugroženih životinjskih vrsta zbog smanjivanja broja jedinki. U protekle tri generacije, broj pripadnika ove vrste smanjen je za 50%, a predviđa se da će tijekom iduće tri generacije taj postotak porasti na 80%. Autohtona europska vidrica (Mustela lutreola) izumrla je, a ona koja se uzgaja širom Europe potječe od američke vidrice (Mustela vison).  Razlozi tome što europska vidrica izumire su kombinacija faktora, kao što su klimatske promjene, bolesti, uništavanje staništa, ali prvenstveno njihovo ubijanje i uzgoj u zatočeništvu radi mode, odnosno krznenih bundi.