Vodite računa o tome što vi i vaša djeca unosite u svoje tijelo! Bijela vodnjikava piletina ili veliki bljedunjavi svinjski kotlet, koji nije prošaran bijelom masnoćom, siguran je znak da je takvo meso u najmanju ruku puno antibiotika, hormona ili aditiva, piše Srbija danas.
POGLEDAJTE VIDEO: 33.000 ljudi godišnje umre u Europi od superbakterija otpornih na antibiotike, lijekova koji spašavaju živote
Jedino meso za koje se može reći da je sigurno je junetina, ali samo zato što se ove životinje drugačije hrane od svinja i pilića, zbog čega postoje manje šanse da se koristi stočna hrana puna antibiotika. Unatoč tome, treba dobro otvoriti oči kada se kupuje meso, jer sitnice mogu upozoriti na nepravilnosti, a i potpuni laici mogu ih uočiti i prepoznati.
Liječnici upozoravaju da su upravo antibiotici u mesu glavni razlog zašto su ljudi postali sve više otporni na antibiotike, pa postoji ozbiljna bojazan da ljudski život mogu ugroziti čak i banalne bakterijske infekcije.
Veterinar i nekadašnji načelnik republičke veterinarske inspekcije, dr. Miroslav Stojšić svojevremeno je za Kurir rekao da ne postoji meso ili proizvod od mesa koji je bez antibiotika ili aditiva.
Farmeri u stočnu hranu stalno ubacuju kokcidiostatike, koji se koriste kada životinje dobiju proljev.
Antibiotici se talože u mesu
"Ništa od toga nije sigurno za djecu i odrasle. Sve je prepuno hormona, emulgatora i antibiotika. Najveći problem je korištenje antibiotika u stočnoj hrani, koji se stavljaju da bi životinje bolje napredovale i da se ne bi razboljele", kazao je.
"Nekada su se antibiotici mogli koristiti samo u liječenju životinja. Danas je situacija potpuno drugačija. Sada se stavljaju male doze antibiotika u stočnu hranu, kao neka vrsta preventive, koji se talože u mesu i bakterije postaju otporne na njih. Ljudi koji jedu takvo meso, unose i antibiotike", dodao je dr. Stojšić.
Kao primer, navodi on, farmeri u stočnu hranu stalno ubacuju kokcidiostatike, koji se koriste kada životinje dobiju proljev.
"I umjesto da im to daju najviše tri dana, životinje to jedu 30 dana, a posljednjih pet dana pred klanje - ne. Ali antibiotik se ne može neutralizirati za to vrijeme, već ostaje u kostima i mesu. Kada životinje to jedu svakodnevno, uništava im se tkivo štitnjače dolazi do disbalansa hormona, pa se udebljaju i do tri i više kilograma u samo 35 dana. I ako čovjek jede to meso, do istih oštećenja dolazi i kod njega", upozorio je dr. Stojšić.
Liječnici upozoravaju da su antibiotici u mesu glavni razlog zašto su ljudi postaju otporni na antibiotike.
Kako prepoznati meso koje sadrži antibiotike?
No, meso koje sadrži antibiotike može se prepoznati, a evo i kako!
Zdrava svinjetina ima svijetlo do tamnocrvenu boju ovisno o starosti. Masno tkivo je bijelo, a meso mora biti prošarano masnoćom. S druge strane, svinja koja se hranila stočnom hranom punom antibiotika ima bjelkasto meso i dosta je krupnije.
Obično je takvo meso prepuno vode, koja se i vidi prilikom kupnje. Pileće meso koje je puno antibiotika i hormona, obično je krupnije, mekano je, a nakon pečenja kost se vrlo lako odvaja od mesa.
Boja mesa je bljedunjava i također, puno je vode. Domaća piletina sa sela, pak, čvršće je strukture.
