Svakoga tjedna RTL.hr vam predstavlja nove OPG-ove, male, inovativne i zanimljive tvrtke u vašim sredinama - male biznise koje ćete voljeti. Ovoga tjedna vam predstavljamo OPG Magriž s otoka Krka, koji je upravo ovih dana u popis nagrada za svoje proizvode upisao nekoliko novih zlatnih medalja.
OPG iz maloga mjesta Kornića, poznat je na Krku, ali i šire po svojim ovčjim sirevima, Črnom i Zelenom bodulu i siru Magriž. Upravo su ovih dana na nivou Hrvatske na natjecanju u kvaliteti kozjih i ovčjih sireva osvojili sa svoja četiri sira i svi su dobili zlatne medalje, pohvalio nam se na početku razgovora Mirjenko Mrakovčić, koji se ovim poslom sa suprugom Vesnom bavi još od 1984. Njihov klasični ovčji sir dobio je titulu šampiona.
2005. godine taj je njihov sir na natjecanju u Winsconsinu u SAD-u osvojio sedmo mjesto, a 2007. peto mjesto na svijetu. "Ovo nam je sedma šampionska nagrada na nacionalnom nivou, dakle u Hrvatskoj, dva puta smo bili šampioni na sajmu u Novom Sadu i četiri puta smo bili šampioni u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Na Mediteranskom festivalu zdrave hrane u Dubrovniku je naš sir bio najbolji proizvod sajma", govori nam mirjenko Mrakovčić.
Dug put
Vesna i Mirjenko Mrakovčić
A do svih tih silnih nagrada, stada od 320 ovaca, jednako toliko stabala maslina i 40-ak smokava, velike sirane kapaciteta 400 litara mlijeka na dan, klaonica i kušaonice u kojima nude izbor domaćih jela i svojih proizvoda, Mrakovčići su prešli dug put, koji nije bio lak. Danas osim sireva, skute i sirutke, proizvode i suhe smokve, marmeladu, maslinovo ulje i ukiseljene masline, te štave kožu. Uz mlijeko od svojih 320 ovaca otkupljuju i mlijeko drugih ovčara kojima vjeruju, jer, kažu, uz toliku potražnju za sirom njihove količine nisu im dovoljne.
Međutim, nije uvijek bilo tako. Vesna i Mirjenko oženili su se 1979. godine i počeli su se baviti poljoprivredom 1984., imali su i voće i povrće, te su otvorili i market, no kada je došao rat, sve je stalo. Mirjenko je otišao u rat, a poslije ga je siromaštvo natjeralo da u drugoj polovini 1990-ih ode raditi na brod u Meksiko. Za to je vrijeme supruga Vesna s djecom raščišćavala masline i osnovala stado. 2000. godine vratio se u Hrvatsku i od tada se bavi isključivo poljoprivredom. 2003. godine su registrirali prvu mini-siranu u Hrvatskoj. Uz Mrakovčiće i jednog od sinova zapošljavaju četiri radnika. Imali su ih i više, ali zbog situacije su morali dio ljudi otpustiti.
Veliko ulaganje pred koronu
Prošle su godine uložili 10 milijuna kuna u novi pogon, siranu i klaonicu i prostor za kušanje njihovih proizvoda u mjestašcu Lakmartinu, malo iznad Kornića, koji se smjestio iznad Punatskog zaljeva. Ulaganje od kojeg su puno očekivali dogodilo se točno pred pandemiju koronavirusa i propalu turističku sezonu u kojoj prodaju većinu svojih proizvoda.
"Ide nam kao i svima. Dišemo na škrge. Loše je, ali se nadamo da ćemo izdržati još tih par mjeseci, pa da ćemo na prljeće punim plućima prodisati i krenuti naprijed. Nikome nije bajno", kaže gospodin Mrakovčić, koji s nadom gleda prema Uskrsu 2021. kao trenutku kada bi se turizam mogao početi vraćati. Jer vraćati mora i kredit koji je digao za izgradnju sirane i klaonice.
Robe imamo, novce nemamo
Najviše prodaju turistima. "Najjači kupci su nam Slovenci, ali i naši ljudi vole naše sireve, vikendaši iz Zagreba, ali i za poklone, rođendane... Više se ne kupuju viskiji i bombonijere kada idete doktorima, sad se nose sirevi i ulja", dodaje. Uz to prodaju i putem lanca Trgovina Krk, a imaju i prigodne novogodišnje poklon pakete, te suradnju s mesnicom Žužić iz Krka. "Oni su proizvođači krčkog pršuta, a mi krčkog sira, pa razmjenjujemo proizvode."
Kada je korona krenula, vidjevši što se sprema, mudro su odlučili pustiti janjiće da sišu dulje i smanjili su proizvodnju, a vakumirani sirevi mogu stajati uskladišteni i godinu i pol. Ipak, za ovu su godinu imali velike planove, a sve je to korona pokvarila. "Robe imamo, a nemamo novaca. Nismo gladni, ali smo se pripremili na skok ove godine, ali Covid-19 nas je svezao", zaključio je Mirjenko Mrakovčić na kraju.
Tekst je financiran sredstvima Google stipendije.
