Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predstavila je izvješće o potrošnji duhana u čitavom svijetu te objavila kako njene preporuke djeluju. Naime, sve je manje ljudi koji će posegnuti za cigaretom ili nekim drugim duhanskim proizvodom, ali istodobno raste i broj stanovnika na planeti pa je broj pušača praktično ostao isti. I dalje je u svijetu oko 1,1 milijardu pušača, prenosi Deutsche Welle.
Po mišljenju direktora WHO Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, prestati pušiti je jedna od najboljih stvari koje možete napraviti za vlastito zdravlje. Stoga on još jednom apelira da sve države prihvate savjete ove organizacije u borbi protiv pušenja. Zapravo, samo dvije zemlje su prihvatile baš sve preporuke: Turska i Brazil gdje je i predstavljeno novo izvješće WHO-a.
I bogatima je cigareta postala previše skupa
Mnoge zemlje ipak jesu prihvatile većinu preporuka koje sežu od visokih poreza na duhanske proizvode pa do sve šire zabrane pušenja i obaveze objavljivanja šokantnih fotografija o štetnosti pušenja po zdravlje na svakom pakovanju duhanskog proizvoda. Osobito u imućnim zemljama broj pušača uporno pada: u Njemačkoj se još prije dvadesetak godina godišnje prodavalo oko 140 milijardi cigareta godišnje, danas je to tek nešto preko polovice tog broja. No još uvijek u ovoj zemlji nešto manje od trećine ljudi puši, na Islandu je to 15,3 posto, ali u Gruziji je to i dalje gotovo 57 posto.
Upozorava se na problem sve raširenijih e-cigareta za koje i WHO upozorava kako su itekako štetne za zdravlje. Tu se vidi i kako su već imenom tog proizvoda i reklamama koje se objavljuju ciljna skupina 'e-cigarete' mladi i omladina koja je u neko doba ipak sve rjeđe posezala za "običnom" cigaretom, ali takva električna napravica je sad opet donekle društveno prihvatljiva i među mlađim naraštajima.
ArminStautBerlin/Thinkstock
'Kolateralna šteta' zabrane pušenja
U Njemačkoj mnogi ne mogu shvatiti zašto tamošje zdravstveno osiguranje nije spremno preuzeti troškove lijekova i liječničke terapije protiv pušenja makar i statistički proračuni tvrde kako tu od pušenja godišnje umire 100 tisuća ljudi, a WHO navode astronomski iznos od 1,3 bilijuna eura kolika bi u čitavom svijetu trebala biti šteta od posljedica pušenja, od zdravstvene skrbi do nesposobnosti za rad, piše Deutsche Welle.
Švedska želi potpuno zabraniti pušenje, ali to je već izazvalo i reakciju i prosvjede: konačno, tu se ipak radi o vlastitoj odluci da se čini i nešto što definitivno nije zdravo. Zato i tu traže još oštrije zabrane pušenja i reklamiranja duhanskih proizvoda koje se u Njemačkoj još uvijek smiju reklamirati na javnim prostorima. No tu je problem slojevit: već i kod zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda u medijima, najglasniji protivnici takve zabrane nisu bili duhanski koncerni, nego novinske kuće koje su strahovale od smanjivanja prihoda od reklama i posljedice koje će to imati za financijsku neovisnost medija. I kod zabrane pušenja u restoranima su najveću cijenu platili ugostitelji jer barem kad je riječ o pušačima, oni u svakom slučaju ostaju kraće u restoranu i manje troše.
U izvješću WHO-a navodi se da mnogi i dalje ne vjeruju da se zabranama može išta postići te da usprkos činjenici o štetnosti pušenja država ne može odlučivati što je zdravo, a što nije te kako trebaju živjeti svi građani.
Teenager refusing to smoke
