U istraživanju, koje su proveli europski, američki i australski znanstvenici, analizirane su dnevne emisije CO2 u 69 zemalja, 50 američkih saveznih država, 30 kineskih pokrajina i šest sektora ekonomije, koristeći podatke o korištenju energije na dnevnoj bazi i aplikacije za praćenje mobilnosti.
Svijet je 2019. svakoga dana ispuštao oko 100 milijuna tona ugljičnog dioksida sagorijevanjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa, stoji u istraživanju.
Početkom travnja 2020. dnevna je emisija pala na 83 milijuna tona, što je 17 posto manje, a u nekim je zemljama došlo do pada od 26 posto u vrijeme kada su na snazi bile najstrože mjere.
Ako uvjeti do sredine lipnja budu isti kao prije pandemije, dnevna emisija u 2020. bit će manja četiri posto u odnosu na 2019., a ako restrikcije širom svijeta ostanu na snazi do kraja godine, emisija CO2 mogla bi se smanjiti do sedam posto, što bi bio najveći godišnji pad emisije od kraja Drugog svjetskog rata.
U UN-ovom prošlogodišnjem izvješću stoji da emisija ugljičnog dioksida treba padati 2,7 posto godišnje da bi se održalo globalno zagrijavanje ispod dva stupnja Celzija, a 7, 6 posto da bi se zadržalo ispod 1, 5 stupnjeva.
"Ograničavanje (kretanja) stanovništva uzrokovalo je drastične promjene u korištenju energije i emisijama CO2", kaže vodeća autorica istraživanja Corinne Le Quere sa Sveučilišta Istočna Anglija.
"Međutim ta ekstremna smanjenja vjerojatno će biti privremena jer ne reflektiraju strukturne promjene u ekonomskim, transportnim ili energetskim sustavima", dodala je.
Najveće smanjenje emisija CO2 u travnju zabilježeno je u Kini, zatim u SAD-u, Europi te u Indiji.
U zemljama s najoštrijim mjerama, emisije iz zračnog prometa smanjile su se 75 posto početkom travnja, dok su se emisije iz cestovnog prometa smanjile 50 posto, a emisije proizvodnje električne energije 15 posto.
Emisije industrije smanjile su se oko 35 posto, iako podaci o tome nisu potpuni.
Emisije zgrada za stanovanje, međutim, povećale su se pet posto, stoji u istraživanju.
"Smanjenje emisija zbog covida-19 svakako će biti bez presedana. Ono što je manje sigurno je kako će se ekonomija oporaviti krajem 2020. i u 2021.", rekao je Glen Peters s norveškog Centra za međunarodna klimatska istraživanja CICERO i jedan od autora istraživanja.
"Dok se različite zemlje i sektori oporavljaju nije jasno hoće li se razine vratiti u normalno stanje ili ćemo možda vidjeti trajne promjene u ponašanju", dodaje Peters.
