Otok Biševo, poznat po Modroj špilji, jedan je od onih za koje se kaže na kraju svijeta, gdje danas živi tek 11 ljudi. No, Biševo svakog ljeta postaje sve popularnija turistička destinacija što za sobom nosi zadiranje u esenciju nedirnute prirode Biševa na način na koji je za ovaj otok surove ljepote i identiteta postao neodrživ, piše RTL.
Zbog toga se nekolicina Bišovjora i zaljubljenika u otok okupila i prizvala entuzijaste, stručnjake i osviještene građane te je nastala Udruga za zaštitu i održivi razvoj otoka Biševa - "Spasimo Bišòvo", na čelu koje je Stjepan Tafra, koji je pokrenuo i Biševo Island Artist Residency. "Otok Biševo je već sam za sebe pozivnica svakome tko kroči nogom na njega da osjeti posebnu vezu s prirodo", rekao je za RTL Tafra, Splićanin po rođenju, Komižanin po majci, Bišovjorin po djetinjstvu i životnom izboru.
Surova priroda
"Moj nono je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u uvali Porat izgradio skromnu jednokatnicu s konobom. Velik dio djetinjstva proveo sam na otoku i to me uvelike obilježilo. Smatram da je danas neophodno vratiti se svojim korijenima jer živimo brzo, ne znamo uživati u trenutku, a priroda tog izoliranog otoka je surova i tjera te da se suočiš sam sa sobom, da raspolažeš onime što imaš u tom trenutku, od hrane, vode, do ljudi koji ostaju tamo i zimi i slično", ističe Tafra.
"Na otoku nema dućana, nema pitke vode. Zimi brodska linija povezuje Biševo sa susjednim Visom svaki drugi dan - ovo se za lošeg vremena zna protegnuti i na tjedan dana. Život i boravak na ovako izoliranom otoku zahtjeva podrobno planiranje u smislu kupovanja namirnica i raspolaganja resursima potrebnim za puko preživljavanje. To posebno stanje uma tjera te budeš svjesan sebe i svojih svakodnevnih potreba, da ih racionaliziraš i da njima što optimalnije upravljaš. Biševo je zapravo konstantan rad na sebi. Sama ta činjenica elimira mnoge koji ne mogu živjeti bez distrakcija velegrada", ističe Tafra.
Nono kojega spominje je Aleksa Torre, vlasnik posljednje gajete falkuše - Cicibele, a gajeta falkuša nije samo brod - "ona je temelj toga svijeta čiju je sudbinu odredila velika slana voda", kako piše Joško Božanić.
'Turizam ne smije biti sam sebi svrha'
Fokus Udruge je građanska participacija i lobiranje, a Rezidencije za umjetnike su primjena tih ciljeva i strategija u praksi, objašnjava Tafra: "Udruga 'Spasimo Bišòvo' nastala je kao nadogradnja istoimene građanske Inicijative, neprofitnog i apolitičkog udruženje nekolicine stanovnika i zaljubljenika u otok nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje, a s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te informiranja javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma".
"Ambijentalna vrijednost otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. Turizam ne smije biti sam sebi svrha. Stoga smo okupili entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju tog pučinskog bisera promišljaju pametno, naravno, pozivajući se pri tom na novi Zakon o otocima", ističe Tafra.
S obzirom na to da je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog kulturnog krajolika, udruga se zalaže za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka. Udruga je, kaže, "zapravo zadnji glas zapuštenog otoka kojem prijeti gubitak identiteta usred povećane turističke eksploatacije i nepostojanja razvojne strategije".
Inspiracija za umjetnike
U godinu dana postojanja okupili su stotinjak članova i članica, a rezidencija za umjetnike nastala je 2016. "Divlja priroda i kulturno-povijesna baština Biševa sami po sebi velika inspiracija umjetnicima. Inspiracija se može pronaći i u specifičnom načinu života lokalnog stanovništva", kaže Tafra.
Dodaje da su rezidencije bile "svojevrsni protest i inat pretjeranim cijenama smještaja na otoku Visu u ljetnoj sezoni. Zbog toga sam inzistirao da umjetnici i umjetnice na otoku borave besplatno, o trošku moje obitelji. Počeli smo razmišljati o pisanju projekata i financiranju iz nekih drugih izvora kako bi cijelu priču digli na višu razinu. Zasad imamo odličnu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a posjećivali su nas i glumci, književnici, znanstvenici, alpinisti…"
Iako zasad nemaju podršku lokalne samouprave pohvalio se nekim odličnim rezultatima udruge. "Ostvarili smo preventivnu arheološku zaštitu starog benediktinskog samostana osnovanog 1050. kojeg je nekim čudom zaboravio i Konzervatorski zavod u Splitu, napisali smo i protokolirali elaborat o proglašenju otoka značajnim kraobrazom krajobrazom, radimo na tome da se otok proglasi kulturnim krajolikom… Inzistiramo da se otok zaštiti kroz postojeći Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara".
Park tamnog neba
Velika želja im je proglasiti otok Parkom tamnog neba. Članovi astronomskog društva "Beskraj" iz Zagreba su im nesebično pomogli u mjerenju kvalitete noćnog neba, a imaju i veliku podršku Zvjezdarnice Zagreb i Hrvatskog prirodoslovnog društva, kaže Tafra.
Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove tamnog neba certificira International Dark Sky Association (IDA).
Digitalna budućnost otoka
Prije Drugog svjetskog rata na otoku je živjelo više od 350 ljudi, dok ih danas živi svega 11. "Na otok gravitira puno ljudi koji zapravo žive u Komiži i posjeduju na otoku vinograde i maslinike. Poljoprivreda i nešto malo ribarstva su slamke spasa", upozorava Tafra.
Kaže da otok ima prilike privući "digitalne nomade" kojima je za rad potreban samo brzi pristup internetu. "Koliko god to zvučalo apsurdno, budućnost otoka je definitivno digitalna. Jedna od osnovnih ideja rezidencija je da umjetnici borave na otoku preko cijele godine. Nadamo se postati novi kulturni hub i ponuditi nekolicini preostalih stanovnika zanimaciju za duge zimske dane kroz razgovor i druženje s kreativnim pojedincima", ističe Tafra.
Osim toga, Tafra smatra da budućnost Biševa leži i u novim oblicima turizma, prije svega kulturnom i sportsko-rekreativnom: "Danas je otok popularna jednodnevna destinacija komiških brodskih prijevoznika. Uvođenjem novih sadržaja poput penjališta, biciklističkih staza, čišćenjem obraslih pješačkih puteva, prezentacijom arheoloških lokaliteta od antike do srednjeg vijeka, formiranjem arheološkog parka ili zavičajne zbirke otok bi dobio zanimjivu ponudu i zaintrigirao maštu".
Tafra se nada se da će se mnogi odlučiti na promjenu životnog stila, izaći iz pretrpanih gradova i mir potražiti u manjim izoliranim sredinama u suživotu s prirodom. "Mali otoci poput Biševa tu imaju odličnu šansu", zaključuje.
